Cilj ovog teksta je podsjećanje na objavljeni Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim osobama na radu („Službene novine FBiH“, broj 92.16 od 18.11.2016. godine) i primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka.
U narednom periodu očekujemo pojačan inspekcijski nadzor primjene navedenih propisa.

Tags:

evidencije

Cilj ovog teksta je podsjećanje na objavljeni Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim osobama na radu („Službene novine FBiH“, broj 92.16 od 18.11.2016. godine).

Od početka primjene ovog Pravilnika pa do danas nismo upoznati sa većim inspekcijskim akcijama kontrole što je možda uzrokovalo da su mnoge firme zapostavile ili čak zaboravile primjenu.

Ovaj provedbeni akt propisuje načine vođenja evidencije o radnicima i drugim osobama angažovanim na radu kod poslodavca, te propisuje evidenciju o radnom vremenu provedenom na radu u skladu sa članom 43. Zakona o radu.

Pravilnik propisuje četiri evidencije, a to su:

 

  1. Evidencija o radnicima – matična evidencija kod poslodavca
  2. Evidencija o drugim licima angažovanim na radu kod poslodavca
  3. Evidencija o radnom vremenu (Evidencija o radnom vremenu se mora voditi na početku i na kraju radnog dana radnika, a u slučaju da neki od podataka nije poznat na početku radnog dana, poslodavac je dužan isti unijeti u evidenciju odmah nakon saznanja tog podatka. Poslodavac može zadužiti radnika za redovno vođenje i dostavljanje evidencije, koju je poslodavac obavezan kontolirati)
  4. Evidencija o radnom vremenu za radnike koji poslove obavljaju na izdvojenom mjestu rada

 

Pravilnikom nisu propisani izgledi evidencija, već isključivo potrebni podaci koji moraju biti sadržani u evidencijama. U prilogu teksta se nalaze neslužbene verzije obrazaca koji sadrže sve potrebne elemente navedene u Pravilniku. Svaki poslodavac treba, na osnovu svojih potreba, eventualno izvršiti prilagođavanje obrazaca.

Radnik je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam dana od nastanka promjene, prijaviti poslodavcu promjenu podataka koji se nalaze u evidencijama.

Navedene evidencije vode se pisano u obliku knjige, a mogu se voditi i u elektroničkom obliku.

Evidencije o radnicima se čuvaju trajno, a ostale evidencije se čuvaju pet godina od dana prestanka rada osoba. U slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor, dokumentaciju je dužan čuvati do pravomoćnog okončanja spora.

Koliko je važna primjena ovog pravilnika govore i kaznene odredbe koje se kreću od od 1.000 KM do 10.000 KM za pravno, te od 2.000 KM do 5.000 KM za odgovorno lice.

Vođenje ovih evidencija predstavlja zakonsku obavezu, ali sa druge strane potrebno je voditi računa o načinu korištenja dobivenih podataka posebno uzimajući u obzir Zakon o zaštiti ličnih podataka. Važno je napomenuti da je za samo prikupljanje ličnih podataka potrebana saglasnost i pristanak lica posebno ukoliko njihovo prikupljanje nije utemeljeno u zakonu (npr. ukoliko poslodavac traži dodatne podatke koji nisu sadržane u Pravilniku – podaci o članovima porodice, sindikalna pripadnost, političko i drugo uvjerenje, vjeroispovijest itd.).

Znači, prava za prikupljanje podataka o ličnosti zaposlenog na osnovu navedenog Pravilnika ne daju vam neograničena ovlašćenja raspolaganja i korištenja istih osim u slučajevima pristanka lica u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka.

U vezi sa obradom podataka ličnosti, propisano je da zaposlenik ima pravo uvida u dokumenta koja sadrže lične podatke o zaposlenom i pravo da zahtjeva brisanje podataka koji nisu od neposrednog značaja za poslove koje obavlja, kao i ispravljanje netačnih podataka.

Sva pravna lica su u obavezi da se registruju u Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, kao kontrolori zbirki ličnih podataka, te da na osnovu Člana 14. Zakona o zaštiti ličnih podataka dostave evidencije o zbirkama ličnih podataka koje vode.

Zaključak je da postoji obaveza poslodavca da vodi evidencije o zaposlenicima u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija, ali isto tako da postoji međusobna povezanost propisa iz oblasti radnog zakonodavstva sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka što ne treba zanemariti jer poslodavci ipak imaju ograničena ovlašćenja u smislu prikupljanja i obrađivanja podataka zaposlenih.

Također, treba napomenuti da za vođenje evidecija, posebno za manja preduzeća, nije potrebno kupovati skupocijene softvere. Dovoljno je napraviti excel tabelu ili voditi evidecije u pisanom obliku, ali je važno ispuniti formu koju zakon propisuje.

U narednom periodu očekujemo pojačan inspekcijski nadzor primjene navedenih propisa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor: Berina Proho

Vama na usluzi!
Capitalia Team

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *