Autor: Irena Omazić
Svjetska banka je još 2003. godine zahvaljujući svom istraživanju zaključila da su inspekcijski organi u BiH i praksa koju oni provode nedovoljno funkcionalni, neprilagođeni potrebama i vremenu. Može li unaprijeđeno poslovanje institucija osjetiti preduzeća? Najdjelotvornija metoda: kazna ili savjet?

 

Svjetska banka je još 2003. godine zahvaljujući svom istraživanju zaključila da su inspekcijski organi u BiH i praksa koju oni provode nedovoljno funkcionalni, neprilagođeni potrebama i vremenu.

Nakon analize rada inspekcija u BiH, nizom okruglih stolova s privrednicima, započeta je izrada i donošenje entitetskih zakona kojima su po prvi put inspekcije organizovane na tzv. funkcionalnom principu. Princip veće funkcionalnosti podrazumijevao je uvezivanje u jedan organ uprave, a stepen kvalitete rada inspekcija doveden je na zavidan nivo. Nije se navodilo iz čije je perspektive taj nivo procjenjivan.

Ono što se ponajviše isticalo kao unapređenje i odličan rezultat rada odnosilo se na prohodnost i razmjenu informacija unutar organa na svim nivoima u BiH. Očiti su bili i rezultati koji su se odnosili na jačanje institucionalnih kapaciteta i infrastrukture, unapređenje inspektorata i inspekcija, te procesa registracije biznisa u Bosni i Hercegovini.

Može li unaprijeđeno poslovanje institucija osjetiti preduzeća

Ono što nije dobro kod svih navedenih pozitivnih rezultata ove reforme i unapređenja poslovanja je to što se kao pozitivno predstavlja ISKLJUČIVO inspekcijska interoperabilnost. Ovo podrazumijeva uvezivanje baza podataka organa i institucija čije su baze podataka neophodne inspektorima za obavljanje njihove zakonom definisane nadležnosti.

Problem je u tome što se ni u jednom trenutku nije radilo istraživanje o tome kako ove izmjene i reforme utiču na one koji su predmet inspekcijskih kontrola. Bez obzira na to koliko je moderno i uvezano poslovanje inspekcije, preduzeća su morala provoditi propise i ništa manje od toga nije moglo proći bez kazne.

Da bi unapređenje rada inspekcija osjetila i preduzeća čini se da će poteze i inicijativu morati poduzeti nevladine organizacije. S njima agencija Capitalia posebno dobro surađuje jer ima razvijen plan prilagodljiv svim specifičnim potrebama nevladinih organizacija.

Naime, na našem je tržištu uobičajeno da „nakon određenih izmjena  i dopuna zakona imamo pojačan inspekcijski nadzor. Međutim nerijetko se kompanijama ne ostavi dovoljno prostora da se prilagode, pa imamo slučaj da u prvih nekoliko dana one “najnesretnije” kazne.

Najdjelotvornija metoda: kazna ili savjet

Problem kojem još nema rješenja je što se kažnjavanje preduzeća/preduzetnika još uvijek smatra jednom vrstom alata u poslovanju. Preporuke u radu i savjetovanje još uvijek nisu opcija.

Ponekad i nije problem u tome da li vas, odnosno kompaniju, netko želi kazniti. Problem je i to što ne postoji neka druga mjera koju inspekcija može upotrijebiti. Dakle, od alata na raspolaganju imaju nedolazak i kažnjavanje. Kada su već došli, znači da moraju nešto poduzeti jer u protivnom inspekcija ima problem.

Pojedini propusti u poslovanju na tržištu konstantnih izmjena zakona, pravilnika i uvjeta poslovanja, ne moraju značiti da se radi o namjernom kršenju zakona, utaji poreza… Ponekad se propusti događaju jer kompanija nije bila dovoljno agilna da sve propise provede u zadanom (i prekratkom!) roku.

Objektivno gledano, moramo se zapitati je li kazna najbolja opcija?

Kažnjavanje se može smatrati korektnim potezom zbog mnogih koji pokušavaju poslovati na tržištu BiH, koristeći se beneficijama institucija države, pozivajući se na zaštitu zakona (kada i ako im je to potrebno), ali ne žele plaćati obaveze toj istoj državi jer smatraju da država to ne zaslužuje, da uzima previše i ništa ne daje zauzvrat, da… Nastavite niz.

Opcija koja je suprotna kažnjavanju ne bi značila potpuni izostanak kazne, to bi samo značilo da se kazna ne uzima kao prva opcija, nego bi inspekcijska kontrola podrazumijevala na prvom mjestu edukaciju i savjetovanje poreznih obveznika, pa tek onda kažnjavanje.

Bez obzira na to koji stav zauzimate, jedno je sigurno: u BiH nam trebaju novi, moderniji propisi koji će zadovoljiti institucije, a svakom preduzetniku olakšati postupanje u skladu sa zakonom i poslovanje na tržištu BiH.

 

Autor: Irena Omazić

Komentariši