Tags:

godišnji odmor

Zakonom o radu (Sl. novine FBiH 26/16) su sveobuhvatno propisana sva prava i obaveze poslodavaca i uposlenih koji proizilaze iz radnog odnosa.

 

-TUMAČENJE ZAKONA O RADU ČL. 44.-55. (ODMORI I ODSUSTVA)-

 

Od 44. – 55. člana Zakona o radu  detaljno su definisana prava i obaveze radnika i poslodavaca po pitanju odmora i odsustva.

Prava i obaveze nisu iste za radnika koji prvi put zasniva radni odnos, radnika koji ima pauzu između dva radna odnosa i onog radnika koji radi u kontinuitetu.

 

Uopćeno, kada se po ZOR ostvari pravo na godišnji odmor, zakonski minimum je 20 radnih dana, a maksimum 30 radnih dana.

Isti se može koristiti u dva dijela, prvi dio bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor.

Također, radniku se ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

U izuzetnom slučaju prestanka ugovora o radu, kada je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Obaveze poslodavca po pitanju odmora i odsustva radnika su da pisanom odlukom obavijesti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.

 

U zavisnosti, da li osim Zakona o radu postoji kolektivni ugovor, odnosno pravilnik o radu, poslodavac oslanjajući se na pravni okvir kojim raspolaže odlučuje da li to može biti rješenje ili odluka o godišnjem odmoru.

 

Ta odluka/rješenje mora sadržavati i pouku o pravnom lijeku (pravo radnika da protiv te odluke traži zaštitu svojih prava).

 

Obzirom da je planiranje godišnjeg odmora u većem kolektivu malo kompleksnija zadaća, radi obima poslovanja i raznih (ne)prilika koje se mogu desiti, preporučujemo da se godišnji odmori planiraju i ranije. Odnosno, da se  kranji rok od 7 dana prije korištenja godišnjeg odmora za uručivanje odluke ne uzima za  fiksno, te da se se ova odluka ili rješenje dostave radnicima ranije, te time omogući da kroz postupak zaštite prava kod poslodavca, a prije datuma korištenja godišnjeg odmora, eventualno promijeni rješenje/odluka.

 

U prilogu možete preuzeti urnek Rješenja o godišnjem odmoru.

 

[Tekst je osvježen u julu 2019. godine]

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.