Prepoznati izvore stresa i izbaciti ih iz života je najefikasniji i najbolji način uklanjanja stresa, ali u današnjem vremenu ovakav je scenarij gotovo nemoguć.
Međutim ova činjenica nije za brigu jer stresom možemo upravljati. Razlika između pozitivnog i negativnog stresa je u trajanju podražaja koji čovjeka drže u stresnim situacijama. Kada čovjek nauči kako reagovati u stresnim situacijama posljedice stresa su mnogo blaže.

STRES

Možda će vam zvučati nevjerovatno!

Stres ne mora biti negativna pojava.

 

Stres je reakcija tijela na okolnosti u kojima se nalazimo. Kada smo pod stresom tijelo misli da je “napadnuto”, pa imamo veće lučenje hormona (prije svega adrenalina i kotizola) koji pripremaju tijelo na pojačanu fizičku aktivnost.

Ovakvo stanje u organizmu dovodi do pojačanog krvnog pritiska, grčenja mišića, povećanja šećera u krvi, nesanice…

Zahvaljujući stresu ljudska je vrsta uspjela preživjeti mnoge situacije.

 

ŠTA UČINITI KADA STRES POSTANE SVAKODNEVNA POJAVA?

Razlika između pozitivnog i negativnog stresa je u trajanju podražaja koji čovjeka drže u stresnim situacijama.

Negativan stres predugo drži čovjeka pod utjecajem stresora, a znamo kakve su reakcije tijela kada predugo imamo visok krvni pritisak, kada nam duže vrijeme srce radi užurbano, kada duže vrijeme ne možemo duboko udahnuti ili dugo patimo od nesanice.

Prve posljedice stresa vide se na fizičkom izgledu čovjeka, da ne kažemo na ljepoti. Gubitak kose, pucanje noktiju, problematičan ten…

Ove simptome mnogi rješavaju vitaminima b-kompleksa, podizanjem imuniteta, a problem je što je ovo pokazatelj da je organizam počeo pucati pod konstantnim pritiskom.

Depresivna stanja, nemogućnost koncentriranja još su neki simptomi koji utiču i na naše poslovne sposobnosti i rezultate koje ostvarujemo.

 

KAKO LIJEČITI STRES

Najefikasnije liječenje je uklanjanje stresora.

Prepoznati izvore stresa i izbaciti ih iz života je najefikasniji i najbolji način uklanjanja stresa, ali u današnjem vremenu ovakav je scenarij gotovo nemoguć.

Međutim ova činjenica nije za brigu jer stresom možemo upravljati. Važno je da se svakodnevno pridržavamo malih zadataka koji nas „brane” od stresa.

 

Kvalitetnom odmoru, ili kako mi to volimo reći „punjenju baterija” nema zamjene. Promjena svakodnevne rutine, boravak u prirodi (idealno bi bilo na plaži) je dobar način „liječenja” stresa. Ako na odmor idemo s djecom ili društvom, izloženost stresu nećemo izbjeći iako smo planirali opustiti se i posvetiti sebi.

Zato su svakodnevni trenuci opuštanja kojima prekinemo poslove koje obavljamo i desetak minuta posvetimo sebi nezamjenjivi u prevenciji stresa.

 

Ako trebate izabrati samo jedan način kojim ćete regulisati stres neka to bude vježbanje. Istraživanja su pokazala da redovna tjelovježba na tijelo utiče kao i antidepresivi u kliničkom liječenju depresije. Vježbanje djeluje kao vakcina zbog koje tijelo i mozak postaju sposobniji nositi se sa stresom i u budućnosti.

Izuzetno efikasan način u prevenciji stresa je i boravak u prirodi. Istraživanja provedena u Japanu su pokazala da šetnja šumom smiruje čovjeka i smanjuje osjećaj bijesa, tjeskobe i depresije.

Jedna od najdjelotvornijih aktivnosti kojom možemo regulisati stres i njegove posljedice je meditacija. Svakodnevna meditacija vas čini otpornijim na stres i na njegove posljedice na vaše tijelo jer meditacijom snižavamo krvni pritisak, smirujemo disanje i smanjujemo otkucaje srca..

 

 

JA SAM POD STRESOM!

Ovo je postala jedna od najčešćih rečenica kojom opravdavamo manjak koncentracije i propuste što na poslu, što u privatnom životu.

Jeste li se ikada zapitali što nam stres radi i koliko ste vi osobno stresu izloženi.

Stresori, okolnosti koje uzrokuju stres, nisu samo jako negativni osjećaji, pritisci, izloženost mobingu.

Stres izazivaju i pozitivne promjene kao što je promjena posla (na kojem ćemo imati veću plaću i bolje uvjete), plač bebe koju smo željeli, preseljenje u veći stan. Ishod jeste pozitivan, ali promjene nam ipak izazivaju stres.

Jedna od najvažnijih stvari kod izloženosti stresu jeste vaša reakcija na stresne situacije.

Kada čovjek nauči kako reagovati u stresnim situacijama posljedice stresa su mnogo blaže.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.