Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat, te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj. Šta je štednja i na koji način početi štediti pročitajte u nastavku.

Tags:

štednja

“Štednja je prekrasan posao. Osobito ako su ga tvoji roditelji obavili za tebe.”
(W. Churchill)

KAKO VI ŠTEDITE NOVAC?

Ne kupujete gotovu hranu? Kupujete na rasprodajama? Kupujete hranu po akcijskim cijenama?

Ako pitanje o štednji postavite ljudima u BiH, najčešći odgovor će biti: „Ne štedimo! Kako ću štedjeti ako mi trenutna primanja ne mogu pokriti ni redovne mjesečne troškove?!”

Prema istraživanju agencije Ipsos puls 36% građana BiH navodi da štednju ne uspijeva realiziovati jer se svi prihodi domaćinstva potroše upravo na osnovne životne potrebe.

U rezultatima ovog istraživanja krije se razlog zašto se u BiH ne štedi više. Nisu to preniska primanja ni nizak standard. Radi se o našem stavu o štednji.

 

ŠTA JE USTVARI ŠTEDNJA?

Ljudi često razmišljaju da će početi štedjeti onda kada budu imali mnogo novaca. Mnogo novaca znači da ćete platiti sve račune, zatim kupiti potrebne stvari, priuštiti sebi poneki mali luksuz i kada dobijete platu, sav višak od one prethodne plate stavit ćete na štednju.

Višak od prethodne plate!

Ako analiziramo navike štednje možda je baš „višak od prethodne plate” najveći problem, jer ova kategorija skoro da ne postoji, pa onda ne postoji ni štednja.

Ovakav se stav, odnosno štednja „viška prethodne plate” može promijeniti mijenjanjem navika i percepcije o tome šta je štednja.

Štedimo onda kada počnemo misliti o sebi i svojoj budućnosti na odgovoran način, a jedan od njih je da platimo prvo sebe.

 

Fenomen plati prvo sebe poznat u ličnim finansijama, automatski usmjerava određenu štednju iz svake plate u trenutku primanja te plate (kod nas to često funkcionišu pomoću trajnog naloga). Budući da se štednja automatski preusmjerava sa svake plate na vaš štedni račun, vi plaćate prvo sebi.

 

Drugim riječima, plaćate sebe prije nego što počnete plaćati svoje mjesečne troškove života.
Na ovaj način ulažete u svoju sigurniju budućnost i vi upravljate novcima, ne upravljaju novci vašim životom.
Ako budete čekali povećanje plate, promjenu posla ili nasljedstvo da počnete štedjeti, odustanite. To vas neće „natjerati” da otvorite račun za štednju na svoje ime.

 

ŠTEDNJA JE STVAR STAVA, A NE BOGATSTVA

Naviku štednje određuju stavovi koje imate prema novcu.

Štedjeti se može i nekoliko konvertibilnih maraka sedmično. Ako sedmično na račun odvojimo 5 KM, to znači da godišnje skupimo oko 260 KM, a to je sasvim dobar početak.

Kada govorimo o štednji, postoje dvije stvari koje možete kontrolisati: kada počinjete i koliko ćete štedjeti.

 

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.