Znaš, ja sam radoholičar!” ovo je rečenica koju mi je pun ponosa rekao menadžer jedne domaće firme. Istaknuo je to kao osobinu jako uspješnih ljudi koji su napredovali u karijeri zahvaljujući upravo radoholizmu.

radoholičar

Znaš, ja sam radoholičar!” ovo je rečenica koju mi je pun ponosa rekao menadžer jedne domaće firme. Istaknuo je to kao osobinu jako uspješnih ljudi koji su napredovali u karijeri zahvaljujući upravo radoholizmu.

On, kao i mnogi drugi, nije znao da raditi mnogo i biti radoholičar nisu ista stvar. Nisu čak obe pojave pozitivne.

Radoholizam ne znači raditi mnogo i dugo. Najveća razlika između jako vrijednih radnika i radoholičara nije broj sati rada, nego problemi koje rad uzrokuje u životu.

Studija objavljena 2015. godine u časopisu Journal ofPsychosocial Nursing i Mental Health Services utvrdila je da radoholičari imaju društvene, psihološke i tjelesne zdravstvene probleme koje su rezultat ovisnosti o radu.

Istraživanje je pokazalo da radoholičari imaju visok rizik od izgaranja, depresije, lošeg zdravlja, smanjenja zadovoljstva životom i problema s obitelji i vezama. Ukratko imaju sve one probleme koje dugotrajna i konstantna izloženost stresu uzrokuje.

Kako znati jeste li radoholičar?

Na Univerzitetu u Bergenu skupina istraživača razvila je Bergenovu skalu ovisnosti o radu, prvu ovakve vrste u svijetu. Bergenova skala sadrži sedam osnovnih kriterija na osnovu kojih se utvrđuje jeste li ovisni o radu, a ocjenjuje se odgovorima: nikada, rijetko, ponekad, često, uvijek.

Pokušajte sami odgovoriti na pitanja:

  • provodite radeći više vremena nego što je potrebno
  • radite da biste otklonili osjećaj krivnje, tjeskobe, bespomoćnosti, depresije
  • govore vam da trebate manje raditi, ali vi ne slušate
  • u stresu ste ako niste u mogućnosti raditi
  • zbog posla zanemarujete hobije, slobodne aktivnosti i vježbanje
  • radite toliko da to negativno utiče na vaše zdravlje

Ako ste na četiri i više pitanja odgovorili sa često ili uvijek, postoji vjerojatnost da ste radoholičar!

Radim 50 sati sedmično, jesam li radoholičar?

Osobe koje rade mnogo i radoholičari nisu podjednako izloženi riziku. Čovjek može raditi 50 i više sati sedmično bez ikakvih poteškoća, uticaja na zdravlje i na privatni život. S druge strane osoba može raditi manje od 40 sati sedmično i ipak biti radoholičar. Što više radoholičari rade, to više posljedica osjećaju, a te posljedice stvaraju više stresa. Velike količine stresa smanjuju produktivnost.

Kada smo manje produktivni provodimo više sati na poslu.

Tu možemo vidjeti svu razliku između produktivnog korisnog rada i radoholizma koji za karijeru, zdravlje i privatni život može biti poguban.

Još jedna važna stvar je uticaj na zdravlje koji rad ostavlja na čovjeka. Vi možete raditi mnogo i naporno, ali ne osjećati problem zbog toga. Ako radite 50 sati sedmično, ali se ipak možete odmaknuti od posla niste u opasnosti.

Kada bez grižnje savjesti možete otići na trening, posvetiti se privatnim obavezama ili ostaviti posao sa strane i potpuno se „isključiti” iz poslovnih obaveza i rokova, vi niste radoholičar vi ste preduzetnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.