Izvor:

Zakon o radu FBiH broj 26/16 i 89/18; Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine FBiH”, broj: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 16/02, 08/03, 02/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14),

Naredba o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 16/16), Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) i Odluka o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 6/04 i 25/09)

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a u izuzetnim slučajevima, žena može koristiti i kraće porodiljsko odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Porodiljsko odsustvo može početi 28 dana prije očekivanog porođaja.

Otac djeteta također ima mogućnost korištenja prava na porodiljsko odsustvo i to u slučajevima smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.

Ženi koja je na porodiljskom odsustvu za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac ne može otkazati ugovor, ali nakon isteka roka na koji je ugovor zaključen, radni odnos prestaje, a poslodavac ničim nije obavezan da produži ugovor o radu sa radnicom koja je na porodiljskom odsustvu.

Vezano za godišnji odmor, treba imati na umu i to da se godišnji odmor u pravilu koristi u neprekidnom trajanju. Međutim, Zakonom je predviđena i mogućnost njegovog korištenja u dva dijela. Ukoliko poslodavac odobri korištenje godišnjeg odmora u dva dijela, radnik je prvi dio obavezan koristiti u trajanju od najmanje 12 radnih dana, s tim što drugi dio mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.

U slučaju da radnik do tog roka ne iskoristi drugi dio godišnjeg odmora, kasnije ga neće moći iskoristiti, tj. gubi pravo na godišnji odmor (član 50.)

Dakle, ukoliko radnik ne iskoristi godišnji odmor do kraja kalendarske godine ili u slučaju korištenja godišnjeg odmora u dijelovima u kalendarskoj godini ne iskoristi 12 radnih dana godišnjeg odmora, a poslodavac zbog toga ne snosi krivicu, neće imati pravo na naknadu štete zbog neiskorištenog godišnjeg odmora i gubi to pravo, bez obzira da li se radi o radnici na bolovanju ili porodiljskom odsustvu.

Česta su pitanja i zabune u praksi o pravu radnika koji zbog bolovanja ili korištenja porođajnog odsustva ne iskoristi godišnji odmor kako je to propisano zakonom, odnosno kada radnik ne iskoristi preostali dio godišnjeg odmora do kraja kalendarske godine, da koristi godišnji odmor u narednoj godini za prethodnu godinu.

Naglašavamo da u tom slučaju radnik nema (gubi) pravo, bez obzira na razloge zbog kojih nije iskoristio godišnji odmor ako nije iskoristio 12 radnih dana u toj kalendarskoj godini, pa sve i kada se radi o bolovanju i porodiljskom odsustvu.

Primanja

Radnice koje rade skraćeno radno vrijeme primaju plaću u skladu sa zaključenim ugovorom o radu. Pri tome treba voditi računa da se doprinosi u svakom slučaju moraju obračunavati i plaćati na propisanu najnižu osnovicu za obračun doprinosa, pod uslovom da je plaća koja se radnici u ovom slučaju isplaćuje niža od minimalne plaće, jer se, u protivnom, obračun doprinosa, kao i poreza na dohodak, vrši na stvarno isplaćeni iznos.

U slučaju odlaska na bolovanje, zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, trudnica ima pravo na puni iznos naknade plaće, koju isplaćuje poslodavac. U slučaju bolovanja preko 42 dana poslodavac ima pravo na refundaciju od Zavoda zdravstvenog osiguranja, u skladu sa kantonalnim propisima kojima su regulisani bliži uslovi.

Pravo na novčanu pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene koja nije u radnom odnosu različito je uređeno kantonalnim propisima.

Naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60% prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Majka koja ima zaključen ugovor o radu manje od 12 mjeseci, kao i majka koja nije u radnom odnosu, imaju pravo na iznos naknade od 30% prosječne plaće.

Poslodavac koji svojoj radnici uplaćuje razliku do njene pune plaće u odnosu na iznos koji joj se isplaćuje na teret kantona, treba obratiti pažnju da iznos te isplaćene razlike ne može biti neoporeziv, što znači da je ta razlika oporeziva kao i sama plaća, te da isplatu prijavi i popuni obrasce 2001 (Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica) i MIP-1023.

Ukoliko imate nedoumica, za pomoć i dodatne informacije, stojimo vam na raspolaganju na info@capitalia.ba ili 033/574-500.

GET IT DONE WITH CAPITALIA

16 0 komentara to “Porodiljsko odsustvo i naknade”

  1. sanela

    Postovanje,
    vezano za Vas clanak interesuje me da li se pravo na porodiljsku naknadu gubi u slucaju da nisu isplaceni svi doprinosi i plate? Tacnije zdravstvo je svo isplaceno, kasni se sa doprinosima za penziono.

    Komentariši
    • Info Capitalia

      Poštovana,

      Zahvaljujemo se na interesovanju i dostavljenom upitu.
      Neuplaćeni doprinosi za PIO ne bi trebali biti prepreka za ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu.

      Srdačan pozdrav,
      Capitalia d.o.o.

      Komentariši
  2. Irma

    postovani, da li porodilkska nadnaka na kantonu sarajevo iznosi isto za porodilje koje su bile duze od 12mj u radnom odnosu? i koliko iznosi porodiljska nadnaka po radnom danu?
    hvala

    Komentariši
    • Info Capitalia

      Poštovana,

      Zahvaljujemo se na interesovanju i dostavljenom upitu.
      U skladu sa propisima za Kanton Sarajevo za porodilje koje su zaposlene najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo, naknada iznosi 60% prosječne plaće, s tim da iznos naknade ne može biti manji od najniže plaće u FBiH.
      Obzirom da je prema trenutnim podacima za porodilje povoljniji iznos najniže plaće u FBiH, naknada se izračunava množenjem najniže satnice u iznosu od 2,31 KM, sa brojem radnih sati koliko ih je bilo u mjesecu obračuna.

      Srdačan pozdrav,
      Capitalia d.o.o.

      Komentariši
  3. Jasmina Mujcinovic

    Postovani,
    Zanima me da li trudnica koja je otvorila porodiljsko bolovanje prije termina poroda treba u firmu donijeti doznake i kakve, ili je dovoljan nalaz ginekologa na kojem pise datum i porodiljsko bolovanje. Takodjer me zanima, da li je firma koja je imala takav nalaz, a isplatila je platu radnici do termina poroda napravila prekrsaj i da li su duzni isplatiti naknadu trudnici ako je zbog te plate izgubila naknadu za mjesec u kojem se porodila. Hvala unaprijed

    Komentariši
    • Info Capitalia

      Poštovana gđo. Mujčinović,

      Ukoliko je trudnica započela porodiljsko odsustvo prije termina poroda, poslodavcu dostavlja nalaz i mišljenje specijaliste na osnovu kojeg obavještava poslodavca o datumu početka porodiljskog odsustva.
      Poslodavac ima pravo, ali ne i obavezu, da isplaćuje radnici novčanu naknadu za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva. Porodilja prilikom predaje zahtjeva za isplatu novčane naknade ženi-majci dostavlja i potvrdu poslodavca o eventualnom iznosu koji će uplaćivati zaposlenici tokom trajanja porodiljskog odsustva. Prema propisima u Kantonu Sarajevo, porodilji se refundira iznos maksimalno do visine plaće koju je ostvarivala iz radnog odnosa. Dakle ukoliko bi poslodavac odlučio da zaposlenici isplaćuje punu plaću za vrijeme trajanja porodiljskog odnosa, žena-majka ne bi imala pravo na novčanu naknadu, ali obzirom da je dobila maksimalni iznos naknade, poslodavac ne bi bio dužan isplatiti dodatni iznos naknade.

      Srdačan pozdrav,
      Capitalia d.o.o.

      Komentariši
  4. Sanela

    Može li porodiljno odsustvo umjesto majke koristiti otac ako majka nije zaposlena? U Srbiji je isti zakon kao i u BiH i kod njih ima to pravo.

    Komentariši
    • Info Capitalia

      Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porodiljno odsustvo može koristiti i radnik – otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. Otac djeteta može koristiti ovo pravo i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga majka ne može koristiti odsustvo.

      Komentariši
  5. Dalila

    Pozdrav, zanima me da li majka koja ima 3 godine radnog staza sa jednim prekidom od 10 dana koji je bio 8 mjeseci prije otvorenog porodiljskog ima pravo na puni iznos naknade za porodiljsko? UNAPRIJED HVALA NA ODGOVORU

    Komentariši
    • Info Capitalia

      Prava na naknadu plaća za vrijeme porodiljskog odsustva regulisana su Kantonalnim zakonima tako da svaki kanton “vodi svoju politiku”.
      U Kantonu Sarajevo, pravo na naknadu ostvaruje majka djeteta koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovo o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa.

      Komentariši
  6. Amila

    Poštovani, ukoliko je majka vlasnik obrta, preciznije stomatoloske ordinacije i jedini uposlenik, tako da ce ordinacija biti na mirovanju privremeno za vrijeme trajanja porodiljskog, da li ima pravo na porodiljsku naknadu? Receno mi je da porodilja tada ima status mirovanja, niti je u radnom odnosu, niti je nezaposlena. Zdk je u pitanju. Hvala na odgovoru!

    Komentariši
    • Info Capitalia

      U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, br. 13/17 i 13/11), pravo na naknadu umjesto plaće ostvaruje žena-majka koja je u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi porođaja i njege djeteta. Smatramo da vi kao vlasnik obrta, ispunjavate uslov da ste u radnom odnosu, i da trebate podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu umjesto plaće za vrijeme porodiljskog odsustva.

      Visina naknade iznosi 80% prosječne plaće koju je porodilja ostvarila u posljednjih šest mjeseci prije početka korištenja porodiljskog odsustva (preračunski dobiti iznos, a na osnovu plaćenih doprinosa i poreza za vlasnika obrta), ali ne manja od 200 KM, ni veća od prosječne i posljednje objavljene plaće u ZDK.

      Komentariši
    • Info Capitalia

      U skladu sa Zakonom o radu FBiH, radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad. Zakon ne propisuje formu, ali se u praksi najčešće koristi “Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad (bolovanju)” koje izdaje doktor porodične medicine.

      Komentariši
  7. HKK

    Poštovani,
    Kolika je mjesečna naknada za trudnicu koja je zbog komplikacija u trudnoći na trudničkom bolovanju? Trudnica je u stalnom radnom odnosu u državnoj Instituciji.

    Srdačan pozdrav

    Komentariši
    • Info Capitalia

      U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, u slučajevima bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, trudnica ima pravo na neumanjeni iznos naknade plaće (100% od osnovice za naknadu). Naknadu plaće isplaćuje poslodavac, s tim da u slučaju bolovanja preko 42 dana ima pravo na refundaciju od Zavoda zdravstvenog osiguranja, u skladu sa kantonalnim propisima kojim su regulisani detaljniji uslovi.

      Komentariši

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.