Tags:

Znate li da vam hobi može pomoći u razvoju karijere?

Ne tako da svoj hobi pretvorite u novi posao od kojeg ćete dobro zarađivati i još se zabavljati dok zarađujete, nego će potpuno drukčija aktivnost uticati na karijeru.

Zvuči neobično, ali istraživanja pokazuju da su najproduktivniji i najuspješniji na radnom mjestu oni koji imaju hobi u kojem uživaju izvan posla.

Zašto je hobi važan, zar nije važnije da smo na poslu odmorni i koncentrirani?

 

Kako hobi utiče na karijeru i produktivnost?

 

Profesor fiziologije Robert Root-Bernstein, kasnih 1950-ih, proučavao je uticaj hobija na živote 40 naučnika muškaraca tokom 20 godina.

Profesor Root-Bernstein je otkrio da će se najuspješniji naučnici (među kojima su bila i četiri nobelovca) vjerojatno baviti hobijima koji uključuju maštu, praktične aktivnosti, umjetnost i muziku. Različite vrste hobija povezane su s različitim ishodima.

Na primjer, crtanje može poboljšati memoriju za 29 posto. Ljudi koji čitaju knjige imaju više aktivnosti u dijelu mozga povezanom s jezikom i inteligencijom. A ljubitelji fizičke aktivnosti poboljšavaju mentalne performanse.

Pokazalo se da kreativni hobiji poboljšavaju performanse i sposobnosti rješavanja problema. Istraživanje sa Sveučilišta San Francisco State pokazalo da su ljudi koji su se često bavili kreativnom aktivnošću postizali 15-30% veće rezultate.

Istraživanje provedeno 2020. godine, prikupljajući mjesečne podatke od zaposlenika tokom sedam mjeseci, pokazalo je da postoje dva načina na koji provodite slobodno vrijeme. Ako više vremena provodite u hobiju koji je ozbiljan, ali različit od vašeg posla, ili nije ozbiljan i sličan vašem poslu, imat ćete poboljšanje efikasnosti na poslu.

 

Jesmo li efikasniji na poslu samo zato što trčimo ili slikamo?

 

Istraživanja već desetljićima potvrđuju ovu tezu. Samo zato što tri puta sedmično pjevamo u horu, idemo na jogu ili trčimo, mi smo produktivniji, efikasniji i zadovoljniji, ali i zdraviji.

Postoji nekoliko razloga koji utiču na nas, a to se odražava i na karijeru:

  • Bolje fizičko zdravlje

Hobi kojim se bavite ne mora biti fizički zahtjevan da bi uticao na poboljšanje zdravlja. Studija koju je provelo nekoliko psihologa na oko 1400 ljudi pokazala je da ljudi koji se bave hobijima u slobodno vrijeme imaju niži krvni pritisak, niži kortizol (hormon stresa, kako ga još nazivaju), manji indeks tjelesne mase.

Drugim riječima, hobiji sa malim brojem pokreta poput pletenja i sviranja gitare povezani su s boljim zdravljem.

  • Reduciranje stresa

Stres kojem je svakodnevno izložen veliki broj zaposlenih košta zdravstvene sisteme sve više.

Bavljenje hobijem smanjuje stres, pokazalo je istraživanje Matthewa Zawadzkog, zdravstvenog psihologa sa Sveučilišta California u Mercedu.

Ovo istraživanje pokazuje da hobiji mogu pružiti trenutačno oslobađanje od stresa, za koje se pokazalo da ima brojne zdravstvene i psihološke koristi, poput poboljšanog fokusa, sreće i dužeg života.

„Kad se ljudi bave hobijima, imaju niži nivo stresa, bolje raspoloženje, niže otkucaje srca i više psihološkog angažmana – to znači manje dosade, što može pomoći u izbjegavanju nezdravog ponašanja ”, rekao je Zawadzki za univerzitetsku publikaciju. “Ali važno je uroniti u aktivnost i zaštititi svoje slobodno vrijeme od vanjskih stresora.”

  • Novi izazovi i iskustva

Nove aktivnosti i iskustva  potiču nas da koristimo ona područja mozga koja obično ne koristimo u svakodnevnim aktivnostima.

  • Ples, muzika, pozorište i sport jačaju izvršne funkcije mozga.
  • Strateške igre poput šaha poboljšavaju plastičnost mozga.
  • Sviranje muzičkog instrumenta jača corpus callosum – područje mozga koje premošćuje lijevu i desnu hemisferu.
  • Učenje novog jezika uključuje obe hemisfere mozga i poboljšava kognitivne funkcije.

Carol Kauffman, asistentica na Harvard Medical School, rekla je da izgubiti osjećaj za vrijeme dok se bavite svojim slobodnim aktivnostima vraća um i energiju, a zahtijeva i visok nivo koncentracije i može povećati vašu kreativnost, pomoći vam da jasnije razmišljate i izoštrite fokus.”

 

Ozbiljno ljenčarenje ili sistemsko bavljenje hobijima

 

Izvršni direktor Pandore, Roger Lynch, svira u rock bendu, Bill Gates igra bridž, a izvršni direktor Goldman Sacha David Soloman je DJ D-Sol. Desetci izvršnih direktora sa liste S&P 500 imaju ono što se naziva “ozbiljna razonoda” (serious leisure perspective SLP).

Posvećeno i kontinuirano bavljenje hobijem ima svoju definiciju i jako visok status među osobama koje zauzimaju liderske pozicije.

Vanredni urednik časopisa Leisure and Voluntaristics Review: Brill Research Perspectives smatrao je da je ozbiljna dokolica sistemsko bavljenje amaterskom, hobističkom ili volonterskom aktivnošću koja je vrlo značajna, zanimljiva i ispunjava i u kojoj sudionici pronalaze zadovoljstvo u sticanju i izražavanju kombinacije svojih posebnih vještina, znanja, i iskustvo.

Pridjev “ozbiljna” predstavlja ozbiljnost, iskrenost, važnost, pažnju i signalizira važnost ove aktivnosti u svakodnevnom životu učesnika.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *