Tags:

Globalnim zatvaranjem granica i ukidanjem radnih mjesta, dnevni stres radnika dosegao je rekordno visok nivo. Sa 38% u 2019. na 43% u 2020.

Za lidere i menadžere svih nivoa ovo je veliki izazov jer ovako viskon nivo stresa može dovesti do povećanog izgaranja (burn-outa), uzrujanosti i smanjene angažiranosti u poslu.

Negativni osjećaji na poslu kroz godišnje periode

Trebamo li biti sretni na poslu i kome je to važno

Sreća na poslu može se definirati kao stanje duha koje osoblju i timovima daje više od ekonomskih razloga za obavljanje svakodnevnih zadataka. Kompanije su svjesnije uticaja koji sreća na poslu ima na rezultate.

Gdje najlakše prepoznajemo da se radi o sretnom timu? Ako firma ima nisku fluktuaciju radne snage i kada treba donijeti specifično rješenje problema ili situacije.

Zašto baš ovo dvoje, a ne produktivnost, profit?

Fluktuacija radne snage je jako niska u firmama u kojima ljudi osjećaju slobodu, autonomiju, uspjeh i svrhu. Ovo se posebno odnosi kod zapošljavanja na seniorske pozicije u svim industrijama. Radnici koji imaju specifična radna iskustva, znaju naći i predlagati rješenja i pri tom samostalno postavljati i voditi procese rada, ne žele raditi pod nepotrebnim pritiscima jer mogu birati da ne rade na taj način.

Donošenje specifičnih rješenja koja nisu dio uobičajene radne prakse zahtijeva analize, kreativnost, nova znanja i povjerenje da bi se mišljenje reklo na glas, a da pri tom nema osude u timu. Ako radnik osjeća povjerenje i sigurnost da može analizirati poslovne procese i bez posljedica to obrazložiti u timu, osjećat će se sretnije i zadovoljnije.

Ovo možemo nazvati “posljedice” sreće na radnom mjestu prema unutra.

Posljedice sreće na radnom mjestu prema van očituju se u organizacijskoj kulturi.

Organizacijsku kulturu ne možete imitirati. Ako u kompaniji nešto nije dobro, ako ljudi kontinuirano rade pod pritiscima i u toksičnom okruženju, ne može se očekivati da se to ne vidi.

Ovakve situacije odražavaju se na saradnju s klijentima i komunikaciju kompanije prema van.

Kada zaposleni ne donose odluke samostalno moraju za svaki svoj zadatak pitati šefa, a klijentu ili potencijalnom klijentu će reći neka sačeka dok odgovor ne dođe s viših nivoa.

Za sve ove posljedice važi isto pravilo: manje sreće, manje profita.

Fluktuacija radne snage podrazumijeva često zapošljavanje. Proces traženja radnika kompaniju košta vremena i novaca, onboarding i mentoriranje novih zaposlenika zahtijeva firmine resurse.

Kompaniju košta i odugovlačenje i čekanje odobrenja s viših nivoa menadžmenta. Menadžment, umjesto da se bavi prodajom i strateškim poslovima, bavi se operativnim poslovima, provjerom i odobravanjem svakog papira koji izlazi iz firme. Ovo je nešto kao da šalterskog radnika plaćate kao konzultanta.

Šta stvara sreću na poslu?

Ako pitate ljude koji su njihovi razlozi za sreću na poslu, najčešći odgovori su:

  • ugodno radno okruženje
  • ljudi s kojima radite
  • osjećam se cijenjenim
  • postoji snažan osjećaj doprinosa nečemu većem (svrha).

Naučnici Morgeson i Humphrey u svom istraživanju su kreirali Upitnik o dizajnu rada (WDQ) koji je potvrđen je s 540 zaposlenih koji su imali 243 različita radna mjesta.

U upitniku The Work Design Questionnaire prepoznali su sljedeće faktore koji se povezuju sa srećom na poslu:

  • Autonomija na radnom mjestu i sloboda odlučivanja
  • Varijacije zadataka i prostor za kreativne ideje
  • Značaj zadatka
  • Priznanje za rad
  • Težina zadatka
  • Profesionalne vještine i specijalizacija
  • Društvena podrška na radnom mjestu
  • Povratne informacije od nadređenih
  • Uslovi rada
  • Poslovni menadžment i kanali umrežavanja

Zašto nam je važno da budemo sretni na poslu? Računa li se tu i ono stanje kad nismo nesretni?

Mnoge studije su otkrile da postoji povezanost između produktivnosti i povećanja sreće na radnom mjestu. Autor Shawn Achor otkrio je da svoje intelektualne moći u potpunosti možemo iskoristiti kada se osjećamo samopouzdano i sretno.

Sretan čovjek je kreativniji i bolji u rješavanju problema i donošenju odluka.

Statistike pokazuju da:

  • Sretni ljudi su 31% produktivniji i tri puta kreativniji od drugih
  • Sreća povećava profitabilnost poslovanja za 147%
  • 75% pojedinaca napušta posao jer su nezadovoljni šefom, a ne poslom
  • Izgubljena produktivnost među radnicima košta oko 1 milijardu dolara na globalnom nivou
  • Nesreća na radnom mjestu rezultat je nedostatka motivacije i neuspjeha u suočavanju sa stresom.

Za sreću na poslu odgovoran je menadžment i HR

Istraživanje koje su proveli Daniel Kahneman i Angus Deaton pokazalo je da veća primanja utiču na uslove života, ali ne na sreću i emocije. Novac nije dobar motivator, a ni razlog za sreću.

U kompaniji se za sreću treba pobrinuti odjel ljudskih resursa, zajedno s menadžmentom.

Pored izgradnje dobre atmosfere na radnom mjestu, njihova je briga i njegovanje talenata, osiguravanje otvorene komunikacije u kompaniji, edukacije zaposlenih.

Ako vaši zaposleni na posao idu s osmijehom, uspjeli ste. Osigurali ste sve preduslove za sreću na radnom mjestu.

Možda je teško mjeriti ovakve parametre, ali svakako će se to odraziti na produktivnost.

Autorica:

Irena Omazić, SEO i content marketing specijalistica

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *