Darivanje kao dio poslovne kulture uvriježilo se u poslovanju privrednih subjekata. Tijekom poslovne godine, privredni subjekti često darivaju svoje radnike, kupce, poslovne partnere…. Darivanjem radnika poslodavci ih zapravo nagrađuju za uspješne poslovne rezultate što pridonosi ostvarenju poslovnih ciljeva, dok darivanje poslovnih partnera predstavlja oblik zahvalnosti za dosadašnje realizirane poslovne aktivnosti, odnosno dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju, te zalog za nastavak poslovne suradnje.
Privredni subjekti prilikom darivanja, odnosno davanja poklona trebaju voditi računa i o poreznom tretmanu tih poklona, a o čemu će ukratko biti više riječi u nastavku teksta.
U poreznom smislu, za darivanje su relevantne odredbe Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) s pripadajućim podzakonskim propisima, odnosno Pravilnicima.
Darivanje i porez na dohodak
Poslodavci zaposlenicima najčešće daju poklone za vrijeme vjerskih, novogodišnjih praznika, obilježavanja obljetnice poduzeća… Tu se postavlja pitanje da li su takvi pokloni oporezivi? Odgovor na to pitanje proizlazi iz odredbi Zakona o porezu na dohodak (članak 10. stavak 4.).
Naime, poslodavci koji daju poklone zaposleniku jedanput ili više puta u toku poreznog perioda povodom državnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme, ne podliježu oporezivanju ako njihova ukupna vrijednost nije viša od 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku.
Darivanje i porez na dodanu vrijednost – PDV
Sukladno članku 5. stavku 2. Zakona o PDV-u, ne smatra se prometom dobara uz naknadu (oporezivim prometom) davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreznog obveznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima.
Poklonom male vrijednosti smatra se dobro pojedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne postoji pravna obaveza.
Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istom licu u poreskom periodu.
Darivanje i porez na dobit
Rashodi na osnovu reprezentacije, a koja je nastala obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju se kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda reprezentacije. Pod porezno priznatom reprezentacijom podrazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne saradnje, , što je u praksi važno i sa aspekta pravilnog evidentiranja kroz računovodstvo i finansijsko izvještavanje.
Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda reprezentacije.
Prema tome, pokloni pojedinačne vrijednosti preko 20,00 KM se smatraju 100% porezno nepriznatim rashodom, dok su pokloni pojedinačne vrijednosti do 20,00 KM porezno priznati 30%.
