Znaš, ja sam radoholičar!” ovo je rečenica koju mi je pun ponosa rekao menadžer jedne domaće firme. Istaknuo je to kao osobinu jako uspješnih ljudi koji su napredovali u karijeri zahvaljujući upravo radoholizmu.
On, kao i mnogi drugi, nije znao da raditi mnogo i biti radoholičar nisu ista stvar. Nisu čak obe pojave pozitivne.
Radoholizam ne znači raditi mnogo i dugo. Najveća razlika između jako vrijednih radnika i radoholičara nije broj sati rada, nego problemi koje rad uzrokuje u životu.
Studija objavljena 2015. godine u časopisu Journal ofPsychosocial Nursing i Mental Health Services utvrdila je da radoholičari imaju društvene, psihološke i tjelesne zdravstvene probleme koje su rezultat ovisnosti o radu.
Istraživanje je pokazalo da radoholičari imaju visok rizik od izgaranja, depresije, lošeg zdravlja, smanjenja zadovoljstva životom i problema s obitelji i vezama. Ukratko imaju sve one probleme koje dugotrajna i konstantna izloženost stresu uzrokuje.
Kako znati jeste li radoholičar?
Na Univerzitetu u Bergenu skupina istraživača razvila je Bergenovu skalu ovisnosti o radu, prvu ovakve vrste u svijetu. Bergenova skala sadrži sedam osnovnih kriterija na osnovu kojih se utvrđuje jeste li ovisni o radu, a ocjenjuje se odgovorima: nikada, rijetko, ponekad, često, uvijek.
Pokušajte sami odgovoriti na pitanja:
- provodite radeći više vremena nego što je potrebno
- radite da biste otklonili osjećaj krivnje, tjeskobe, bespomoćnosti, depresije
- govore vam da trebate manje raditi, ali vi ne slušate
- u stresu ste ako niste u mogućnosti raditi
- zbog posla zanemarujete hobije, slobodne aktivnosti i vježbanje
- radite toliko da to negativno utiče na vaše zdravlje
Ako ste na četiri i više pitanja odgovorili sa često ili uvijek, postoji vjerojatnost da ste radoholičar!
Radim 50 sati sedmično, jesam li radoholičar?
Osobe koje rade mnogo i radoholičari nisu podjednako izloženi riziku. Čovjek može raditi 50 i više sati sedmično bez ikakvih poteškoća, uticaja na zdravlje i na privatni život. S druge strane osoba može raditi manje od 40 sati sedmično i ipak biti radoholičar. Što više radoholičari rade, to više posljedica osjećaju, a te posljedice stvaraju više stresa. Velike količine stresa smanjuju produktivnost.
Kada smo manje produktivni provodimo više sati na poslu.
Tu možemo vidjeti svu razliku između produktivnog korisnog rada i radoholizma koji za karijeru, zdravlje i privatni život može biti poguban.
Još jedna važna stvar je uticaj na zdravlje koji rad ostavlja na čovjeka. Vi možete raditi mnogo i naporno, ali ne osjećati problem zbog toga. Ako radite 50 sati sedmično, ali se ipak možete odmaknuti od posla niste u opasnosti.
Kada bez grižnje savjesti možete otići na trening, posvetiti se privatnim obavezama ili ostaviti posao sa strane i potpuno se „isključiti” iz poslovnih obaveza i rokova, vi niste radoholičar vi ste preduzetnik.
