Poslodavci zaposlenicima pored redovne plaće mogu isplaćivati i različite neoporezive naknade i pomoći. Naime, isplatom neoporezivih naknada poslodavci zapravo dodatno nagrađuju zaposlenike za njihov doprinos razvoju poslovnih procesa, a što se pozitivno odražava na povećanje njihove produktivnosti i motiviranosti, te u konačnici i materijalni položaj. Na taj način omogućava se i zadržavanje kvalitetnih i stručnih zaposlenika, a što je u sadašnjim ekonomskim okolnostima od iznimnog značaja.
Stoga ćemo u nastavku teksta, ukazati na mogućnost isplate neoporezivih naknada zaposlenicima, sukladno pozitivnim poreznim propisima.
Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su1:
- Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
- Naknade ostalih troškova zaposlenicima i
- Novčane pomoći zaposlenicima
Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
Naknade troškova službenog putovanja mogu uključivati: troškove smještaja, ishrane, prijevoza, te druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (Službene novine Federacije BIH, br. 44/16, 50/16 i 31/23) koja važi za budžetske korisnike, kao i za druge porezne obveznike.
Naknade se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaćene/date fizičkom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kriterijima i isplaćene pod uslovima, na način i najviše do iznosa propisanih u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (Službene novine Federacije BIH, br. 44/16, 50/16 i 31/23).
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) se isplaćuje zaposleniku pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno u iznosima od:
- 20 % od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca,
- do 70 % iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,
- do visine propisane dnevnice, ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj.
Naknade ostalih troškova zaposlenicima
Naknade ostalih troškova zaposlenicima uključuju:
- naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla – priznaje se u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila suglasno internim aktima u visini od 15% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, osim kod ekološki prihvatljivih vozila (električnih i hibridnih) gdje se pređena kilometraža množi sa 0,30 KM po pređenom kilometru, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji.
- naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) – priznaje se u visini do 1% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku
- regres za godišnji odmor – priznaje se u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate
- otpremnina – u slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona o porezu na dohodak, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak, ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca – isplatioca otpremnine. Dok se otpremnina prilikom odlaska u penziju priznaje u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika
- pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih ili vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slično ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
Novčane pomoći zaposlenicima
Novčane pomoći zaposlenicima uključuju jednokratne novčane pomoći u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika na ime:
- teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta) – u porezne svrhe se dokazuje na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja
- teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, na primjer: maligna oboljenja, hirurška intervencija na srcu i mozgu, infarkt (srčani i moždani), oboljenje mišičnog sistema…
- hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
Također, novčane pomoći zaposlenicima uključuju i naknade troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, kao i smrti penzioniranog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade, te naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika ili člana njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova liječenja prema dokumentaciji.
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, Službene novine Federacije BIH, br. 48/21, 77/21, 20/22, 57/22, 5/23, 85/23 i 97/23. ↩︎



