U posljednje vrijeme uveden je niz zakonskih izmjena, kako u oblasti indirektnih poreza, tako i u oblasti direktnih poreza i doprinosa.
Među brojnim izmjenama Zakona, posebno se izdvajaju nove odredbe koje se odnosi na rad na nepuno radno vrijeme u Federaciji BiH.
Fokus ovog teksta je na doprinosima u Federaciji BiH, s obzirom na značajne zakonske izmjene koje su stupile na snagu 1. jula 2025. godine usvajanjem novog Zakona o doprinosima.
Za poslodavce, HR službe i računovodstvene agencije posebno su značajne promjene koje utiču na obračun plata i doprinosa zaposlenika angažovanih na nepuno radno vrijeme. Pravilna primjena novih propisa važna je za usklađenost poslovanja, ali i za kvalitetno porezno i finansijsko planiranje.
Kako je bilo prije zakonskih izmjena?
Ranijim propisima, konkretno članom 7. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa kod zaposlenih na nepuno radno vrijeme nije smjela biti niža od najniže bruto plaće za puno radno vrijeme. Ovo je posebno bilo sporno u slučajevima kada su radnici kod više poslodavaca u zbiru ostvarivali puni fond sati, ali je svaki od poslodavaca bio u obavezi plaćati doprinose na iznos ne niži od 1.562 KM (minimalna bruto plaća u 2025. godini).
Tumačenjem Federalnog ministarstva finansija, nije se uzimalo u obzir da će se za takve radnike u zbiru uplatiti puni (često i veći) iznos doprinosa. Jasno je bilo propisano da svaki poslodavac plaća doprinose na osnovicu koja ne može biti niža od najniže bruto plaće za puno radno vrijeme.
U praksi su upravo obračun plata i obračun doprinosa za radnike zaposlene na nepuno radno vrijeme bili među najčešćim pitanjima koje poslodavci upućuju računovodstvenim agencijama i stručnjacima za porezno savjetovanje.
Nove odredbe Zakona o doprinosima (od 1. jula 2025.)
Ključna promjena dolazi kroz novi stav (2) člana 7. Zakona o doprinosima, koji glasi:
“Izuzetno, ukoliko je radnik, u skladu sa propisima o radu, zaposlen na nepuno radno vrijeme do četiri sata dnevno ili manje, osnovica za obračun doprinosa je plaća, odnosno naknada plaće zaposlenika u nepunom radnom vremenu, koja se isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu i ne može biti niža od 50% iznosa najniže plaće utvrđene posebnim propisom.”
Novi Zakon o doprinosima sada povezuje minimalnu osnovicu za obračun doprinosa s najnižom plaćom utvrđenom posebnim propisima, imajući u vidu da Vlada FBiH posljednjih godina utvrđuje najnižu plaću odlukom koja stupa na snagu svakog 1. januara.
Iz navedenog stava (2) jasno je da se nova pravila primjenjuju isključivo u situacijama kada je radno vrijeme ograničeno na četiri sata dnevno ili manje. Samo tada poslodavac može obračunavati doprinose na osnovicu koja iznosi 50% najniže plaće u FBiH.
Zbog specifičnih pravila i različitih tumačenja propisa, preporučljivo je da poslodavci prije obračuna plata provjere način primjene zakona sa stručnjacima za računovodstvene usluge i porezno savjetovanje.
Bitna napomena: nije 50% od 1.562 KM!
Važno je naglasiti da se ovdje ne misli na 50% od minimalne bruto plaće od 1.562 KM.
Naime, kada se uzme 50% najniže neto plaće, što iznosi 500 KM, i taj se iznos preračuna u bruto osnovicu, dobije se iznos od 756,84 KM.
Upravo ta osnovica 756,84 KM predstavlja minimalni iznos na koji se obračunavaju doprinosi u slučajevima kada radnik radi četiri sata dnevno (ili manje).
Neto plaća, kao i u svim drugim slučajevima, prati stvarno radno vrijeme, pa će za 4 sata dnevno minimalna neto plaća iznositi 500 KM, za 2 sata dnevno 250 KM… Ipak, u oba navedena primjera, osnovica za obračun doprinosa je 756,84 KM.
Ukoliko radnik zaposlen na 4 sata dnevno zaradi više, npr. 800 KM, doprinosi se plaćaju na stvarni iznos te plaće, jer je viši od minimalne osnovice.
Budući da se u stavu (2) izričito govori o radu do 4 sata dnevno i manje, zaključujemo da za sve ostale slučajeve nepunog radnog vremena, više od 4h i manje od 8h, i dalje važi staro pravilo:
- osnovica za doprinose ne smije biti manja od 1.562 KM, bez obzira na stvarnu plaću.
Primjeri iz prakse
Minimalna plaća a maksimalna zbunjenost. Evo kako to izgleda na nekoliko konkretnih primjera:
Zaključak
Novim zakonskim rješenjima nije uvedena mogućnosti srazmjernog obračuna plaće i doprinosa za sve oblike nepunog radnog vremena – srazmjernost se odnosi isključivo na slučajeve rada na četiri sata dnevno i slučajeve kada je stvarno ostvarena neto plaća viša od minimalne plaće.
Budući da pogrešan obračun doprinosa može dovesti do dodatnih troškova i poreznih rizika, poslodavcima se preporučuje redovno praćenje zakonskih izmjena i konsultovanje stručnjaka za računovodstvene usluge, obračun plata i porezno savjetovanje.
Pravovremena stručna podrška omogućava usklađeno poslovanje, sigurnije upravljanje ljudskim resursima i kvalitetnije finansijsko planiranje.
