Oporezivanje internet trgovine

Internet trgovina donosi nove poslovne prilike, ali i strogo definisane porezne obaveze. Za poslovne subjekte koji se bave e-commerce poslovanjem, pored registracije i načina prodaje, ključno je pravilno utvrditi porezni tretman ostvarenog prometa, obračun PDV-a i način računovodstvenog evidentiranja transakcija.

Šta se smatra internet trgovinom u pravnom sistemu BiH?

Trgovina putem interneta (Internet trgovina, on-line trgovina ili web trgovina) je oblik elektronskog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti proizvodi i usluge nude i naručuju putem interneta.

Obavljanje internet trgovine, odnosno prodaje robe putem interneta smatra se uslugom informacionog društva. Pod uslugama informacionog društva smatra se usluga koju davatelj usluga (trgovac/prodavac) uz naknadu pruža elektronskim putem na zahtjev korisnika (kupca/potrošača), a posebno internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronski pretraživači, te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektronskom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podaci korisnika.

Internet trgovina (prodaja robe/usluga putem web shopa) može se obavljati kroz oblik:

• Internet trgovine na veliko ili prodaje robe na daljinu koja podrazumijeva kupovinu robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost.
• Internet trgovine na malo ili prodaje robe na daljinu na malo koja podrazumijeva kupovinu robe radi daljnje prodaje potrošačima za ličnu upotrebu ili upotrebu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uslova propisanih posebnim propisima.

Sigurna online kupovina i zaštita potrošača

Online kupovina donosi brojne prednosti, ali je važno obratiti pažnju i na sigurnost kupovine i zaštitu ličnih podataka. Važno je znati da i prilikom online kupovine imate prava i zaštitu kao potrošač.

Savjeti za sigurnu online kupovinu

• Vodite računa o sigurnosti web stranice putem koje naručujete i plaćate robu ili proizvod.
• Dok vršite online kupovinu ne ostavljajte uređaj na kojem radite bez nadzora.
• Informišite se o iskustvima i poslovnosti internet prodavca – forumi, recenzije, iskustva drugih mogu biti korisni izvor informacija.
• Ne dijelite svoje lične podatke putem elektronske pošte ili na zahtjeve osoba ili institucija koje su vam nepoznati. Uvijek sa dužnom pažnjom provjerite svaki zahtjev kojim se traži dostava nekog vašeg ličnog podatka.
• Provjerite da li internet prodavaonica posjeduje međunarodne certifikate sigurnosti.

Online kupovina i zaštita potrošača

• U Bosni i Hercegovini postoje zakoni i podzakonski akti koji propisuju politike zaštite potrošača.
• U smislu pravne norme u Bosni i Hercegovini, online kupovina ili kupovina na daljinu, bez izravnog fizičkog kontakta prodavca i kupca, je također zaštićena odredbama kojima se propisuje zaštita potrošača.
• Iako još uvijek kod dijela građana/ki postoje predrasude prema online kupovini, između ostalog i zbog straha da ne postoji zaštita kupca i mogućnost reklamacije, važno je znati da zaštita postoji.
• U pravilu sve profesionalne i ozbiljne internet prodavaonice također imaju svoje interne politike zaštite naručitelja/kupca u slučaju kašnjenja ili nedostavljanja narudžbe. Savjet je da ove informacije pročitate prije same online narudžbe.
• Ombudsmen za zaštitu potrošača BiH je institucija kojoj je moguće uputiti žalbu i u slučaju online kupovine.

Online kupovina i reklamacije

• Na robu ili proizvode kupljene online možete uložiti reklamaciju.
• Ukoliko vam kupljena roba ili proizvod ne odgovaraju, imate pravo na reklamaciju u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH.
• Obično je potrebno da u reklamaciji navedete broj narudžbe (putem telefona ili e-maila), uz opis reklamacije i broj računa.
• Rok za reklamaciju je 15 dana od dana isporuke.
• Ako prilikom isporuke robe/proizvoda primjetite oštećenje, ne preuzimajte robu/proizvod.

PDV tretman internet trgovine u EU

U svrhu oporezivanja PDV-om isporuka dobara koja se prodaju putem Interneta, potrebno je odrediti mjesto oporezivanja te isporuke, odnosno radi li se o tuzemnoj isporuci ili se roba isporučuje kupcima u drugu državu članicu ili se izvozi u treću zemlju.

Ako prodavatelj robu koju prodaje putem Internet trgovine na veliko i/ili malo, sa skladišta/prodavaonice u isporučuje u drugu državu članicu EU-a potrebno je utvrditi da li se roba prodaje kupcu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici (B2B), ili osobi koja nije porezni obveznik (B2C).

U slučaju kada se roba prodaje putem Interneta i šalje u drugu državu članicu kupcima koji su krajnji potrošači (B2C), primjenjuju se posebne odredbe o oporezivanju PDV-om.

Isporuke na daljinu

Od 1. jula 2021. brišu se odredbe o pragu isporuke, te se počinju primjenjivati odredbe, kojima se propisuje da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava. Navedeno znači da će isporučilac iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunavati PDV države članice odredišta dobara.

• Od 1.7.2021. primjena posebnog postupka oporezivanja proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu, te se uvodi OSS (One Stop Shop).
• Na razini EU-a se od 1.7.2021. počinje primjenjivati jedinstveni prag od 10.000,00 EUR-a, a koji obuhvaća:
  • telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja, te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama,
  • prodaju dobara na daljinu unutar EU-a.

Stoga, ako je porezni obveznik u prethodnoj i tekućoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka koje ulaze u prag manju od 10.000,00 EUR-a, mjesto oporezivanja navedenih isporuka je u državi članici sjedišta isporučioca. U trenutku prelaska praga, mjesto oporezivanja je mjesto prebivališta primaoca usluga i mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu.

• Nakon prelaska praga od 10.000,00 EUR-a porezni obveznik se može prijaviti za primjenu OSS-a, a ako ne odabere tu mogućnost, mora se registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj se nalazi mjesto oporezivanja njegovih isporuka.
• Dakle, od 1.7.2021. počinje primjena posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Svrha tog posebnog postupka je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sistema OSS (One Stop Shop).

Oporezivanje internet trgovine PDV-om u BiH

Nakon što je platforma Amazon uvrstila BiH kao zemlju iz koje se mogu registrovati firme i ponuđači i direktno prodavati svoje proizvode postavlja se pitanje koje su obaveze ponuđača i firmi iz BiH, ali i naručilaca, odnosno kako će se oporezivati roba koja će se prodavati van granica BiH.

Na različite upite po ovom pitanju, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojasnili su u kojim slučajevima promet dobara na takav način ne podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost (PDV).

„Kada se radi o prometu dobara putem interneta (platforma Amazon), ako su u konkretnom slučaju dobra (roba) kupljena u inostranstvu i odmah prodata također u inostranstvo, bez unosa dobara u carinsko područje BiH, te u tom slučaju nije došlo do prometa na teritoriji BiH, niti do uvoza dobara u carinsko područje BiH, takav promet dobara shodno članu 3. Zakona, ne podliježe oporezivanju PDV-om u Bosni i Hercegovini.

Također, izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca, a u skladu sa Zakonom o PDV-u se oslobađa se od plaćanja (oporezuje nultom stopom) poreza na dodatu vrijednost. To se odnosi na izvoz dobara iz BiH, odnosno to je neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo, odnosno izvan carinskog područja BiH“, navode iz UIO.

Da bi se promet smatrao izvozom iz BiH, te da bi bio oporezovan nultom stopom PDV-a u skladu sa važećom legislativom mora biti zadovoljen uslov da je dobro prešlo granicu BiH i za to obveznici u BiH koji prodaju robu u inostranstvo moraju imati dokaz da je ta roba zaista napustila carinsko područje BiH. 

„Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom, obveznik iz BiH može ispostaviti fakturu sa nultom stopom PDV-a ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima. Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom bez podnošenja izvozne carinske isprave, poresko oslobađanje obveznik može da ostvari ako posjeduje poštansku otpremnicu i prevozni dokument na osnovu kojeg se može utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo poštom ili brzom poštom.

Shodno navedenim odredbama, ukoliko poreski obveznik (registrovani obveznik po osnovu PDV-a i po osnovu vanjskotrgovinskog prometa) predmetna dobra izvozi kupcu u inostranstvo izvan carinskog područja BiH, izvoz istih je oslobođen od plaćanja poreza na dodatu vrijednost, odnosno predmetna dobra se oporezuju nultom stopom poreza na dodatu vrijednost, te je obveznik dužan ispostaviti poresku fakturu bez iskazanog PDV-a. Naravno obveznik mora ispuniti sve prethodno pomenute uslove”.

Kada kupci iz BiH naručuju robu iz inostranstva putem interneta i kada takva roba stiže na njihova lična imena i adrese u BiH trebaju znati da imaju pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koju kupuju za svoju ličnu upotrebu u vrijednosti do 300 KM. Sve što prelazi tu vrijednost treba biti predmet carinjenja i plaćanja uvoznih dažbina (carina i PDV).

Praksa UIO: Kada se plaćaju carina i PDV na uvoz pošiljki?

Carinska procedura uvoza svih roba, pa tako i roba koje putem poštanskih paketa stižu u Bosnu i Hercegovinu, obavlja se u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i svim važećim podzakonskim aktima. Preciznije, članom 207. Zakona o carinskoj politici BiH, te članovima  24. i 26. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina propisana je carinska procedura roba koje putem poštanskih paketa stižu u BiH.

• Pošiljke od pravnih lica (web shopovi, kompanije)

Kada su u pitanju pošiljke od pravnih lica iz inostranstva, od plaćanja uvoznih dažbina, članom 24. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina oslobađa se roba zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini.

U tom slučaju se robom zanemarive vrijednosti smatra roba čija je ukupna vrijednost do 300,00 konvertibilnih maraka po pošiljci (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabavke), isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duvan i duvanske prerađevine. Uobičajeno primanje paketa, u smislu navedenog oslobađanja, podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom u toku nedelje. Poštanske pošiljke koje ispunjavaju uslove za navedeno oslobađanje od plaćanja carine, oslobođene su i od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u skladu sa članom 26. tačka 2. Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

• Pošiljke od fizičkih lica (pokloni i nekomercijalna roba)

Kada su u pitanju pošiljke od fizičkih lica iz inostranstva, članom 26. Odluke od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se roba nekomercijalnog karaktera sadržana u pošiljci koju besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u Bosni i Hercegovini.

Pošiljke nekomercijalnog karaktera, smatraju se povremene pošiljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu ličnoj upotrebi ili upotrebi članova domaćinstva korisnika oslobađanja, koja po svojoj vrsti i količini ukazuje da se ne radi o komercijalnom karakteru i da ih je pošiljalac primaocu poslao besplatno.

U tom slučaju se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina primjenjuje se na robu vrijednosti do 90,00 konvertibilnih maraka po pošiljci (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabavke).

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za robu iz člana 24. i 26. ove Odluke odobrava usmeno carinski ured kojem je roba predočena.

U slučaju da vrijednost robe koja iz inostranstva stigne poštanskom pošiljkom u BiH, prelazi vrijednost od 300,00 KM  kad pakete šalju pravna lica, odnosno 90,00 KM u slučajevima kad pakete šalju fizička lica, carinska služba obavještava lice koje je naručilo robu o preuzimanju iste putem poštansko carinske deklaracije za fizička lica.

U tom slučaju se obračun uvoznih dažbina vrši na sljedeći način:

• Ukoliko lice u BiH prima poštansku pošiljku od fizičkog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabavke), obračunava se jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 % carine, a onda tako dobijen ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl. Ova jedinstvena carinska stopa od 10% će se primjeniti, pod uslovom da carinska vrijednost robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina ne prelazi 1.500 KM po pošiljci ili po putniku i pod uslovom da se ne radi o uvozu u komercijalne svrhe. Ukoliko utvrđena carinska vrijednost poštanske pošiljke od fizičkog lica iz inostranstva prelazi iznos od 1.500,00 KM, u tom slučaju prilikom obračuna uvoznih dažbina primjenjuje se standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% – ovisno o vrsti robe) i PDV 17 %.
• Ukoliko lice iz BiH prima poštansku pošiljku od pravnog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% – ovisno o vrsti robe) i PDV 17 %.  U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl. Prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima  fakturna vrijednost robe, i to iz same fakture koja prati određenu robu ili se traži potvrda o plaćanju putem izvadaka sa računa kreditne kartice. Na utvrđenu carinsku vrijednost se obračunavaju i plaćaju zakonom predviđene dažbine. Ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura, carinska služba upućuje poziv primaocu da dostavi dokaz o plaćanju putem kreditne kartice, a ukoliko ni to ne postoji, carinska služba u skladu sa važećim propisima pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te robe koja će predstavljati osnovicu za obračun uvoznih dažbina, a na osnovu vrijednosti iste ili slične robe koja je uvezena u prethodnom periodu. Dodatni dokumenti koji se traže od fizičkih lica dostavljaju se direktno u carinske referate pri poštanskim kancelarijama u BiH, putem faxa, ili e-maila.

Važno za online kupce i preduzetnike u BiH

Ukoliko lice iz BiH naručuje robu preko npr. Amazona (pravno lice), te ukoliko carinska vrijednost robe (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabavke) ne prelazi 300,00 KM, u tom slučaju predmetna roba se smatra robom zanemarive vrijednosti, te je ista oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina.

Nadalje, ukoliko naručujete robu od fizičkog lica, te ukoliko utvrđena carinska vrijednost prelazi iznos od 90,00 KM, a ne prelazi iznos od 1.500,00 KM, u tom slučaju predmetna roba podliježe obračunu uvoznih dažbina na način da se na utvrđenu carinsku vrijednost iste obračunava jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 % carine, a onda tako dobijen ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a. Međutim, ukoliko utvrđena carinska vrijednost predmetne robe prelazi iznos od 1.500,00 KM, u tom slučaju se primjenjuje standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH.

Stavovi izneseni u ovom tekstu predstavljaju mišljenje autora i ne moraju nužno predstavljati stavove UIO.