Uvod
Porezne kartice FBiH – Stupanjem na snagu važećih propisa o oporezivanju dohotka u FBiH 01. 01. 2009. godine u osnovi definisani su obveznik poreza na dohodak, način utvrđivanja oporezivog dohotka (predmet oporezivanja), porezno izuzete fizičke osobe, način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, porezni period, osnovica i pravo na ostvarenje ličnog odbitka poreznih obveznika.
U članu 24. stav 1 Zakona o porezu na dohodak FBiH (Sl. novine FBiH br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13u nastavku „Zakon“) utvrđeno je pravo na ostvarenje osnovnog ličnog odbitka rezidentnog fizičkog lica u visini 3.600,00 KM za porezni period za koji postoji obaveza plaćanja poreza (u našem zakonodavstvu definisano u periodu 01. 01. – 31. 12. tekuće godine) i srazmjerno umanjenje poreznog perioda.
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, u nastavku „Pravilnik“) u više članova i odredbi detaljno su definisani pravo na ostvarenje i način korištenja osnovnog ličnog odbitka. Članom 58. stav 4. Pravilnika utvrđeno je da pravo na lični odbitak porezni obveznik može ostvariti samo i isključivo na osnovu porezne kartice izdate od Porezne uprave FBiH (u nastavku „porezna uprava“). Pravo na poreznu karticu ima rezidentno lice FBiH, tj. lice koje boravi na teritoriji FBiH s prekidima ili u kontinuitetu duže od 183 dana u toku jednog poreznog perioda.
U poslovnoj svakodnevnici se susrećemo s praksom da poslodavci prilikom sklapanja ugovora o radu sa novim zaposlenima, te prije prvog obračuna plate za zaposlenike zahtijevaju poreznu karticu. Međutim, često u praksi dolazi do situacija da novozaposleni ne posjeduju istu uvjeravajući poslodavce u suprotno pod raznim subjektivnim okolnostima. Time dovode poslodavca i sebe u rizik nastanka poreznog gubitka i poreznog prekršaja.
Krajem 2014. godine, Porezna uprava FBiH počela je s oštrijim pristupom kontrole koeficijenata poreznog odbitka (polje 17 obrasca MIP-1023) za zaposlenike prilikom podnošenja MIP-1023 obrazaca o isplaćenim plaćama za svakog pojedinačnog zaposlenika.
To je dovelo do otkrivanja većeg broja fizičkih lica za koje su korišteni pogrešni porezni odbici i velikog duga kojeg poslodavci i zaposleni nisu bili svjesni.
Kako saznajemo, pojedine ispostave poreznih uprava već su počele da obavještavaju poslodavce o pogrešnom obračunu poreza na dohodak, odnosno korištenju neispravnog koeficijenta ličnog odbitka i da su dužni da obavijeste zaposlenike da moraju podnijeti GPD obrazac (godišnje prijave poreza na dohodak) i izvršiti uplatu duga poreznoj upravi.
Okvir oporezivanja dohotka u FBiH
U uvodnom dijelu smo naveli da su važeći propisi o oporezivanju dohotka u FBiH stupili na snagu 01. 01. 2009. godine. Zakon i pravilnik u svojih nekoliko izmjena detaljno i koncizno su definisali (gotovo) sve aspekte primjene propisa o oporezivanju dohotka.
Obveznik poreza na dohodak svako rezidentno i nerezidentno fizičko lice koje ostvaruje dohodak na teritoriji FBiH. Prihodi se oporezuju po poreznoj stopi 10%. Zakonom i pravilnikom definisani su uslovi i način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, te ostvarenje prava na lični odbitak.
Dojam je da su poslodavci i računovodstveni profesionalci jako dobro upoznati s trenutnom poreskom praksom u dijelu oporezivanja dohotka za razliku od poreznih obveznika kao krajnjih obveznika poreza na dohodak.
Lični odbitak
Stavom 1 člana 24 Zakona i stavom 1 člana 58 Pravilnika utvrđeno je pravo rezidentnog poreznog obveznika na umanjenje ukupne porezne obaveze po osnovu ličnog odbitka u visini od 300,00 KM mjesečno, a najviše 3.600,00 KM godišnje ukoliko je porezni obveznik svih 12 mjeseci ostvario dohodak.
Premda nigdje eksplicitno navedeno, niti u Zakonu niti u Pravilniku, osnovni lični odbitak koji stiče svaki porezni obveznik obračunava se po koeficijentu 1 (što se može protumačiti u kontekstu odredbi propisa). Lični odbitak se ostvaruje samo na osnovu izdate porezne kartice. Ukoliko zaposlenik ne posjeduje poreznu karticu, koeficijent ličnog odbitka zaposlenika je 0.
U istom članu 24 Zakona dozvoljeno je i uvećanje koeficijenta osnovnog ličnog odbitka i to:
Posebni uslovi za uvećanje koeficijenta ličnog odbitka
Uvećanje koeficijenta osnovnog ličnog odbitka može se ostvariti i za:
- za uplaćene premije životnog osiguranje koje imaju karakter štednje i/ili za uplaćeno dobrovoljno penziono osiguranje i to do visine 0,7 osnovnog ličnog odbitka kojeg je porezni obveznik ostvario u poreznom periodu
- za nabavku lijekova i ortopedskih pomagala u FBiH, pod uslovom da ti troškovi nisu podmireni od strane fonda zdravstvenog osiguranja, dobivenih donacija ili od strane poslodavca.
- za iznos kamate plaćene na stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo radi kupovine ili izgradnje odgovarajućeg stana kojim rješava svoj stambeni problemi. Lični odbitak po ovom osnovu može se uvećati za iznos kamate plaćene u poreznom periodu za koji se utvrđuje porez na dohodak.
Uvećanje koeficijenta ličnog odbitka po ovom osnovu ostvaruje se na osnovu vjerodostojne dokumentacije prilikom podnošenja godišnje porezne prijave poreza na dohodak.
Kako ostvariti pravo na lični odbitak?
Pravo na lični odbitak ostvaruje se samo i isključivo na osnovu važeći ovjerene porezne kartice izdate od strane poslovnice Porezne uprave FBiH prema općini prebivališta rezidentnog zaposlenika.
Zahtjev za izdavanje porezne kartice prema poreznoj upravi podnosi rezidentni porezni obveznik-fizičko lice putem obrasca PK-1001. Obrazac PK-1001 dostupan je u svakoj poslovnici porezne uprave FBiH i putem interneta.
Unos podataka u poreznu karticu vrši se na osnovu prateće dokumentacije koja služi u svrhu dokazivanja činjenica iskazanih u zahtjevu za izdavanje porezne kartice.
Za ostvarenje prava na osnovni lični odbitak, pored popunjenog obrasca PK-1001 neophodno je dostaviti (samo) važeću CIPS prijavu-prijavu mjesta boravka kojom se utvrđuje rezidentnost poreznog obveznika (da je isti rezident Federacije Bosne i Hercegovine).
Stavom 2 člana 20 Pravilnika uopšteno je definisano da se faktor ličnog odbitka utvrđuje na osnovu „odgovarajuće dokumentacije“, što je prilično široka kategorija. U praksi, najčešće se za utvrđivanje za uvećanje koeficijenta ličnog odbitka za izdržavano dijete zahtijeva rodni list za dijete, uvjerenje o zajedničkom domaćinstvu („kućna lista“), vjenčani list za bračnog druga, CIPS prijave za članove porodice i dr.
Na osnovu popunjenog obrasca PK-1001, porezna uprava izdaje poreznu karticu (obrazac PK-1002) koja sadrži osnovne identifikacione podatke o poreznom obvezniku, podatke o pojedinačnom i ukupnom faktoru ličnog odbitka po osnovu kojeg se vrši umanjenje porezne obaveze, potpis uposlenika porezne uprave, pečat i datum izdavanje porezne kartice.
Primjer obračuna plate i doprinosa za zaposlenika s poreznom karticom i bez porezne kartice
Primjena propisa o porezu na dohodaka zahtijevala je i uređenje pitanja ugovora o radnim angažmanima. Novi propisi nametnuli su potrebu i obavezu poslodavcima da iskazuju platu u ugovorima o radu u bruto iznosu ili u neto iznosu uz korištenje odgovarajuće stope za preračun neto plate u bruto iznos.
Zaposlenici bi trebali obratiti pažnju da li su s poslodavcem zaključili platu u bruto ili neto iznosu prilikom sklapanja ugovora o radu. U praksi se dešavaju slučajevi da poslodavci tvrde kako su zaposlenicima definisali platu u neto iznosu, pa eventualne izmjene i povećanje koeficijenta ličnog odbitka neće stvoriti nikakve efekte na umanjenje obaveze poreza na dohodak zaposlenika angažovanog kod poslodavca.
U dole navedenom primjeru, upoređujemo dva zaposlenika s kojima su sklopljeni ugovori o radu na isti iznos bruto naknade 1.500,00 KM, s tim što jedan zaposlenik posjeduje poreznu karticu s ukupnim koeficijentom ličnog odbitka 1, dok drugi zaposlenik ne posjeduje poreznu karticu i time nema pravo na lični odbitak.
Osim doprinosa iz plate i poreza na dohodak, obaveza poslodavca sa sjedištem u FBiH bi bila da obračuna i uplati obavezne doprinose na teret poslodavca (6% PIO, 4% zdravstvo i 0,5% za zapošljavanje) i parafiskalne namete (voda, naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, fond za rehabilitaciju osoba s invaliditetom).
Kroz ovaj primjer, jasno uočavamo da će poslodavac kao porezni agent za zaposlenika koji ne posjeduje poreznu karticu uplatiti veći iznos poreza na dohodak. Ujedno, zaposlenik će dobiti manji iznos „na ruke“ zbog neposjedovanja porezne kartice.
Neka specifična pitanja u vezi s poreznim karticama
Čuvanje porezne kartice – izgubljena porezna kartica
Pravilnikom je definisano da je poslodavac obavezan čuvati poreznu karticu zaposlenika. Porezna kartica se čuva do isteka radnog odnosa zaposlenika s poslodavcem. U slučaju da je zaposlenik radno angažovan kod više poslodavaca, zaposlenik bira jednog poslodavca kod kojeg će koristiti poreznu karticu.
U slučaju gubitka porezne kartice, zaposleniku Porezna uprava FBiH izdaje novu poreznu karticu s naznakom da je riječ o duplikatu.
Želim uvećati koeficijent ličnog odbitka, jer imam osnova za to. Npr. bračni drug prestao raditi – kako ga prijaviti kao uzdržavanog člana?
Ukoliko bračni drug ne ostvaruje oporeziva primanja veća od 3.600,00 KM godišnje, podnošenjem zahtjeva za izdavanjem porezne kartice (PK-1001 kao i kod prvog izdavanja porezne kartice), prilaganjem dokaza o novonastalim činjenicama uz vraćanje stare porezne kartice. Novu poreznu karticu (PK-1002) izdatu od porezne uprave, zaposlenik-poreznik obveznik je obavezan dati poslodavcu.
Poreznu karticu zaposlenik je dobio od porezne uprave 14. februara 2015. godine. Da li poreznu karticu i lični odbitak za zaposlenika možemo koristiti prilikom obračuna plate za februar ili tek od obračuna plate za mart? Da li se lični odbitak može koristiti unazad uzimajući u obzir objektivne činjenice da je zaposlenik imao pravo na koeficijent ličnog odbitka?
Pravo na korištenje ličnog odbitka se ne može koristiti retroaktivno (unazad). Lični odbitak vrijedi od datuma izdavanja porezne kartice.
Zaposleniku koji je dobio poreznu karticu 14. februara 2015. godine, koeficijent ličnog odbitka vrijedi i za mjesec februar.
Kako spriječiti eventualne sankcije? Preporuka za poslodavce i zaposlenike
Mišljenja smo da je Porezna uprava FBiH ispunila svoju edukaciju poreznih obveznika u smislu primjene zakona o porezu na dohodak u okviru poslovne zajednice, ali i da ne postoji dovoljna informisanost i znanje među krajnjim poreznim obveznicima-fizičkim licima.
Premda je podnošenje zahtjeva i dobivanje porezne kartice obaveza fizičkog lica-poreznog obveznika, preporuka za poslodavce bi bila da na osnovu utvrđenih okolnosti (stručnosti zaposlenika s kojim se sklapa radni angažman) obavezu popunjavanja zahtjeva za izdavanje porezne kartice preuzmu na sebe, te pripreme set instrukcija zaposleniku u vezi s pribavljanjem iste (obzirom na jednostavno pribavljanja porezne kartice). Preporučujemo poslodavcima da utvrde set pravila prilikom sklapanja radnih angažmana s novim zaposlenicima.
U slučaju da je poslodavac koristio koeficijent ličnog odbitka za zaposlenika bez porezne kartice 1 ili veći prilikom podnošenja MIP-1023 i Obrasca 2001 – specifikacije uz isplatu plata za zaposlenike, poslodavac je dužan napraviti korekciju u izvještajima u periodima u kojima je nastala greška obračuna (korištenjem PMIP-1024 za svakog zaposlenika ponaosob ukoliko je riječ o manjem broju zaposlenika), što je definisano odredbama člana 22 Zakona o Poreznoj upravi FBiH (Sl. novine FBiH br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14).
Bilo bi poželjno da poslodavci upoznaju zaposlenike s odredbama propisa o porezu na dohodak, kao i da vrše periodičnu provjeru podataka navedenih u poreznoj kartici koju su zaposlenici dostavili i koji su poslodavci u obavezi držati kod sebe tokom trajanja radnog angažmana zaposlenika kod poslodavca (podaci o ukupnom ličnom odbitku, mjestu prebivališta zaposlenog – npr. u slučaju proširenja porodice zaposlenog ili promjene mjesta prebivališta i sl.).
Teret obaveze plaćanja poreza na dohodak leži na fizičkom licu-zaposleniku. Na prvi pogled, poslodavcu je „svejedno“ koliki će iznos poreza uplatiti za svog zaposlenika, jer ukupan iznos obaveze poslodavca prema zaposleniku ostaje isti bez obzira na visinu ličnog odbitka. Međutim, članom 22 Pravilnika definisana je prioritetna odgovornost poslodavca u smislu naplate poreznih obaveza od poslodavca, uz omogućavanje prava poslodavcu da porez koji nije odbio od plate zaposlenika naplati od istog u narednom periodu.
Autor: dipl.oec. Samir Perenda
