Izvor:
Zakon o radu FBiH broj 26/16 i 89/18; Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine FBiH”, broj: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 16/02, 08/03, 02/06, 21/06, 17/10, 26/12, 15/13, 18/14 i 25/14),
Naredba o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 16/16), Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) i Odluka o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 6/04 i 25/09)
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a u izuzetnim slučajevima, žena može koristiti i kraće porodiljsko odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Porodiljsko odsustvo može početi 28 dana prije očekivanog porođaja.
Otac djeteta također ima mogućnost korištenja prava na porodiljsko odsustvo i to u slučajevima smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
Ženi koja je na porodiljskom odsustvu za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac ne može otkazati ugovor, ali nakon isteka roka na koji je ugovor zaključen, radni odnos prestaje, a poslodavac ničim nije obavezan da produži ugovor o radu sa radnicom koja je na porodiljskom odsustvu.
Vezano za godišnji odmor, treba imati na umu i to da se godišnji odmor u pravilu koristi u neprekidnom trajanju. Međutim, Zakonom je predviđena i mogućnost njegovog korištenja u dva dijela. Ukoliko poslodavac odobri korištenje godišnjeg odmora u dva dijela, radnik je prvi dio obavezan koristiti u trajanju od najmanje 12 radnih dana, s tim što drugi dio mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
U slučaju da radnik do tog roka ne iskoristi drugi dio godišnjeg odmora, kasnije ga neće moći iskoristiti, tj. gubi pravo na godišnji odmor (član 50.)
Dakle, ukoliko radnik ne iskoristi godišnji odmor do kraja kalendarske godine ili u slučaju korištenja godišnjeg odmora u dijelovima u kalendarskoj godini ne iskoristi 12 radnih dana godišnjeg odmora, a poslodavac zbog toga ne snosi krivicu, neće imati pravo na naknadu štete zbog neiskorištenog godišnjeg odmora i gubi to pravo, bez obzira da li se radi o radnici na bolovanju ili porodiljskom odsustvu.
Česta su pitanja i zabune u praksi o pravu radnika koji zbog bolovanja ili korištenja porođajnog odsustva ne iskoristi godišnji odmor kako je to propisano zakonom, odnosno kada radnik ne iskoristi preostali dio godišnjeg odmora do kraja kalendarske godine, da koristi godišnji odmor u narednoj godini za prethodnu godinu.
Naglašavamo da u tom slučaju radnik nema (gubi) pravo, bez obzira na razloge zbog kojih nije iskoristio godišnji odmor ako nije iskoristio 12 radnih dana u toj kalendarskoj godini, pa sve i kada se radi o bolovanju i porodiljskom odsustvu.
Primanja
Radnice koje rade skraćeno radno vrijeme primaju plaću u skladu sa zaključenim ugovorom o radu. Pri tome treba voditi računa da se doprinosi u svakom slučaju moraju obračunavati i plaćati na propisanu najnižu osnovicu za obračun doprinosa, pod uslovom da je plaća koja se radnici u ovom slučaju isplaćuje niža od minimalne plaće, jer se, u protivnom, obračun doprinosa, kao i poreza na dohodak, vrši na stvarno isplaćeni iznos.
U slučaju odlaska na bolovanje, zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, trudnica ima pravo na puni iznos naknade plaće, koju isplaćuje poslodavac. U slučaju bolovanja preko 42 dana poslodavac ima pravo na refundaciju od Zavoda zdravstvenog osiguranja, u skladu sa kantonalnim propisima kojima su regulisani bliži uslovi.
Pravo na novčanu pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene koja nije u radnom odnosu različito je uređeno kantonalnim propisima.
Naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60% prosječne plaće, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Majka koja ima zaključen ugovor o radu manje od 12 mjeseci, kao i majka koja nije u radnom odnosu, imaju pravo na iznos naknade od 30% prosječne plaće.
Poslodavac koji svojoj radnici uplaćuje razliku do njene pune plaće u odnosu na iznos koji joj se isplaćuje na teret kantona, treba obratiti pažnju da iznos te isplaćene razlike ne može biti neoporeziv, što znači da je ta razlika oporeziva kao i sama plaća, te da isplatu prijavi i popuni obrasce 2001 (Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica) i MIP-1023.
