Znate li koja su vaša prava i obaveze, kao freelancera?
Možete li biti freelancer koji radi na ugovor o djelu ako kontinuirano ostvarujete prihod? Znate li da freelancer ima obavezu registracije?
Odgovore na ova pitanja vam donosimo da biste mogli znati koja prava i obaveze freelancer ima i kako prepoznati situacije kada povremeni rad prelazi u ozbiljno kontinuirano poslovanje.
Mora li freelancer registrovati djelatnost?
Freelancer je obavezan registrovati djelatnost ako kontinuirano ima primanja od obavljanja određenog posla za klijente.
Postoji mogućnost registracije d.o.o. ili obrta. Za freelancere obrt je najprihvatljiviji jer često rade samostalno, nemaju zaposlene.
Ako freelancer ima povremene uplate (2-3 puta godišnje), u tom slučaju obaveza registracije nije jasno definirana zakonom, prihodi se prijavljivljuju putem AMS obrasca u roku od 1 dan. Ako nema kontinuiranih primanja i ne postoji obaveza registracije djelatnosti, svaka osoba koja ima povremene uplate dužna je do 31.3. naredne godine predati GPD obrazac.
Ako se prihodi freelancera ostvaruju u kontinuitetu, ukoliko postoji namjera da se aktivnosti ponavljaju radi ostvarenja dohotka, freelanceri se moraju registrovati.
Zavisno od vrste poslova najčešće se registracija ovakvih djelatnosti vrši u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima.
Šta dobijam time što registrujem djelatnost
Ako na tržištu poslujete samostalno, kao fizička osoba, mnogi aspekti poslovanja mogu biti komplicirani. Saradnja sa kompanijama ostvaruje se kroz ugovore koji nisu uvijek povoljni za freelancera. Kada freelancer registruje obrt postaje poslodavac samom sebi i dobija okvir za jednostavnije poslovanje.
Jednostavnije poslovanje freelancera znači nekoliko stvari koje navodimo u nastavku.
Plaćanje poreza postaje jednostavnije
Iznos poreza koji freelancer vlasnik obrta plaća je samo 10% i to na iznos koji ostaje kada se od prihoda oduzmu svi troškovi. Ako bismo uporedili, u Njemačkoj ovaj porez iznosi oko 30%.
Dobija mogućnost pravdanja troškova
Svi troškovi koji su vezani za poslovanje mogu se pravdati. Trošak opreme, stručne edukacije, prevoz može umanjiti od prihoda obrta i samim tim umanjuje se i osnovica za plaćanje poreza.
Slobodno raspolaže svojim novcem u bilo kojem momentu
Onog momenta kada uplata legne na račun obrta, freelancer može raspolagati sredstvima. Nema perioda zadržavanja novca i nema ograničenja iznosa kojem možete pristupiti što je slučaj kod nekih kod nekih servisa.
Novac od krajnjeg kupca uplaćuje se direktno na račun obrta
Izravna naplate proizvoda i usluga je dio koji freelanceru najviše olakšava poslovanje. Ako freelancer nema registrovan obrt, često mu je potrebno posredovanje trećih strana, kao što je PayPal i slični servisi.
Poslovanje uz pomoć različitih servisa ima svoje pozitivne strane jer omogućuje fizičkim osobama poslovanje izvan BiH i naplatu sredstava. Ono što komplicira ovakav način poslovanja su uvjeti na koje morate pristati ako ćete servis koristiti.
Ako živite u BiH i koristite PayPal pristajete na proviziju veću od 8% za svaku uplatu, pri tom će vaša sredstva vama biti dostupna nakon 30 dana. Iznos sredstava koja se zadržavaju je od 300 USD i više. To može značiti da će freelancer jedan honorar dobiti u nekoliko dijelova.
Prenos sredstava na vaš račun može ići samo na kartice koje imaju VISA logo. Provizija za jednu transakciju (podizanje novca na bankomatu) će koštati 1,5% + 10 KM.
Da naglasimo, ovo što smo naveli su troškovi koje plaćate posrednicima. Porez za freelancere, koji nemaju registriran obrt i u poslovanju koriste usluge PaPal-a, još nismo platili.
Koliki su mjesečni troškovi poslovanja obrta?
Pored doprinosa, troškovi obrta podrazumijevaju:
- Održavanje fiskalnog printera
- Komunalna naknada – koja se razlikuje zavisno o općini u kojoj je obrt registriran
- Članarina obrtničkoj komori
- Usluge računovodstvene agencije
Mora li obrt freelancera imati fiskalni printer?
Bez obzira na vrstu obrta, fiskalni printer je obavezan.
Da li freelancer u svom obrtu može zaposliti nekoga?
Da! Ovdje nema nikakvih ograničenja.
Moram li imati poslovni prostor?
Zavisno od vrste djelatnosti koju obrt obavlja. Mnoge djelatnosti ne moraju imati poslovni prostor, posao mogu obavljati iz stana/kuće.
Ako se radi o vrsti djelatnosti koja zahtijeva poslovni prostor, a freelancer ipak radi iz stana, postoji mogućnost registracije obrta na adresi nekog od coworking prostora.
Je li obrt freelancera u sistemu PDV-a?
Ako godišnji dohodak ne prelazi 50 000 KM, obrt nije u sistemu PDV-a.
Ako se pređe prag od 50 000 KM potrebno se registrirati u PDV sistem. Ulaskom u sistem PDV-a, freelancer obrtnik ima obavezu predaje PDV prijave svaki mjesec.
Uz obavezu plaćanja PDV-a, dobija se mogućnost povrata ulaznog PDV-a.
Moram li sve ovo sam znati i obaviti?
Možda je bolje pitati trebate li sve ovo sami čak i kada znate?
Česte izmjene zakona i još uvijek nedovoljno regulirana pravila postupanja mogu biti veliki rizik u poslovanju. Zato računovodstvena agencija Capitalia nudi porezne usluge za freelancere u FBiH.
Za one koji imaju povremene prihode od freelancinga, postoji potreba izrade AMS obrasca, te GPD obrasca. Capitalia, uz vašu punomoć, može izraditi i predati ove obrasce.
Za freelancere koji imaju kontinuirane prihode Capitalia nudi uslugu osnivanja i vođenja obrta.
Autorica:
Irena Omazić, SEO i content marketing specijalistica
