S početkom korištenja godišnjih odmora u fokusu interesa zaposlenika je ostvarenje prava na regres. Stoga će u nastavku teksta, biti više riječi o pravu na regres, načinu ostvarenja tog prava, poreznom tretmanu regresa.
Šta je regres?
Regres predstavlja materijalno pravo zaposlenika, odnosno novčanu naknadu koju zaposlenik koristi za vrijeme godišnjeg odmora. Na taj način zaposlenici dodatna financijska sredstva mogu iskoristiti za različite slobodne aktivnosti tijekom zasluženog godišnjeg odmora, a ujedno i napuniti „baterije“ za nove radne izazove.
Pravo na regres nije propisano Zakonom o radu Federacije BiH, nego se to pravo može urediti pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Naime, svaki poslodavac može svojim internim aktima urediti pravo na regres za svoje zaposlenike. Međutim, ako to pravo nije propisano internim aktom poslodavca, tada poslodavac nije ni obvezan isplatiti regres. U tom slučaju iako nije obvezan, poslodavac može donijeti odluku da će zaposlenicima isplatiti regres. To praktički ovisi o slobodnoj volji poslodavca.
Pravo na regres je zapravo vezano za korištenje godišnjeg odmora.
Zaposlenik koji je stekao pravo na korištenje godišnjeg odmora, te je nakon izdavanja rješenja o godišnjem odmoru koristio godišnji odmor ima pravo na isplatu regresa.
Preporučljivo je isplatu regresa obavljati u mjesecu u kojem zaposlenik koristi prvi dio godišnjeg odmora (ako se godišnji odmor koristi u dijelovima), a da bi se izbjegle moguće sporne situacije.
Što se tiče visine regresa poslodavac može samostalno određivati njegovu visinu u svojim internim aktima. To znači da ne postoji zakonsko ograničenje u pogledu određivanja visine regresa za godišnji odmor.
Porezni tretman regresa
Treba obratiti pozornost i na porezni tretman regresa, odnosno do kojeg iznosa je regres neoporeziv.
Sukladno članku 20. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Službene novine FBiH, br. 48/2021, 77/2021, 20/2022, 57/2022, 5/2023, 85/2023, 97/2023 i 36/2024) prihodi, čija prava na ostvarivanje su uređena posebnim propisima, koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su između ostalog i naknade ostalih troškova zaposlenicima, a u koje se ubraja regres.
Regres za godišnji odmor u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate ne ulazi u dohodak od nesamostalne djelatnosti i ne podliježe oporezivanju.
Poslodavci mogu isplaćivati i veće iznose regresa, pri čemu trebaju imati na umu da će tada ti iznosi podlijegati oporezivanju.
Dodatno nagrađivanje zaposlenika u obliku regresa zasigurno će se pozitivno odraziti na njihovu produktivnost i motiviranost, a što će pridonijeti i daljnjem razvoju poslovnih procesa. Ujedno, na taj način poslodavci se mogu profilirati kao poželjni poslodavci prilikom privlačenja potencijalnih zaposlenika, te podići svoj ugled u društvenoj zajednici.
U konačnici, zadovoljan zaposlenik „zlata vrijedi“.
