S približavanjem ljetne sezone raste i potreba za dodatnom radnom snagom. Posebno se to odnosi na djelatnosti koje tokom toplijih mjeseci bilježe intenzivniji obim posla, pa je ovo podsjetnik poslodavcima da pravovremeno planiraju kadrovske potrebe, ali i još važnije, podsjetnik na prošlogodišnje izmjene Zakona o radu.
Angažovanje studenata prema izmjenama Zakona o radu
Dopune Zakona o radu stupile su na snagu 06.06.2024. godine. Članom 166a omogućeno je poslodavcima angažovanje studenata na poslovima za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme (sezonski i pomoćni poslovi), sa punim ili nepunim radnom vremenom, uz naglasak da to nisu poslovi sa povećanim rizikom u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu.
Prema zakonskoj definiciji, student je lice upisano na akreditovanu visokoškolsku ustanovu, bez obzira na to da li studira redovno, vanredno, putem učenja na daljinu ili kombinovano – u skladu sa statutom te ustanove. Dodatno, student koji se angažuje ne može biti mlađi od 18 niti stariji od 26 godina.
Ugovor sa studentom može se zaključiti najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine, a ukupno trajanje angažmana po ovim osnovama ne smije preći 180 dana godišnje.
Angažovanje drugih fizičkih lica: pravila i rokovi
Kada uporedimo spomenutu regulativu sa pravilima koja važe za ostala fizička lica angažovana putem ugovora o privremenim i povremenim poslovima, postaje jasno da su studentima omogućeni značajno fleksibilniji uslovi.
Za sva druga lica sa kojima se zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima i dalje važe ranije propisana pravila, a to su:
a) da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,
b) da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i
c) da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.
Rad maloljetnika: šta poslodavci moraju znati
Važno je naglasiti da, iako su učenici starosti između 15 i 18 godina, često angažovani na sezonskim i pomoćnim poslovima, na njih se ne primjenjuju posebna fleksibilnija pravila koja važe za studente u skladu sa članom 166a Zakona o radu.
Pri zaključivanju ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa učenicima primjenjuje se član 166. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 do 39/24), tj. isti član kao za bilo koje drugo fizičko lice koje nema status studenta.
Kada je riječ o angažovanju učenika, odnosno maloljetnih lica, na poslovima privremenog i povremenog karaktera, poslodavci su dužni postupati u skladu sa svim važećim zakonskim propisima koji regulišu radni odnos maloljetnih osoba, vodeći računa o svim zaštitnim mjerama koje zakon predviđa, a to su:
- pisana saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja,
- ljekarsko uvjerenje koje potvrđuje da je maloljetno lice sposobno za rad,
- ograničenja u pogledu noćnog rada i maksimalnog sedmičnog radnog vremena.
Svrha definisanih pravila je zaštita maloljetnih lica, nevažno koja vrsta ugovora je u pitanju.
Da sumirano, izmjene Zakona o radu napravile su jasnu razliku između angažovanja studenata i svih ostalih fizičkih lica na privremenim i povremenim poslovima, čime je učinjen značajan korak ka olakšanju angažovanja studenata po značajno nižim troškovima za poslodavca.
Porezni tretman ugovora o privremenim i povremenim poslovima – povremeno obavljanje nesamostalne djelatnosti
Kada se analiziraju međusobni odnosi strana koje potpisuju ugovor o privremenim i povremenim poslovima, u poreznom smislu isti se svrstava u nesamostalne djelatnosti. U pitanju je institut povremenog obavljanja nesamostalne djelatnosti, odnosno periodično obavljanje nesamostalnog rada, uz naglasak da ima porezni tretman sasmostalnog rada, a što ćemo obrazložiti u nastavku.
U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, porez na dohodak obračunava se, obustavlja i uplaćuje po stopi od 10% pri svakoj isplati naknade po ugovoru, bez prava korištenja ličnog odbitka, s obzirom da primalac nema svojstvo zaposlenika.
S obzirom da primalac nema svojstvo zaposlenika, prijava na osiguranje ne vrši se standardnim obrascem JS3100. Kod zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima nadležnoj ispostavi porezna uprave dostavlja se obrazac JS3120 Prijave/Odjava lica osiguranih u određenim okolnostima.
Navedeno dalje povlači zaključak da ne postoji obaveza plaćanja „punih doprinosa“. Dakle, obračun i plaćanje doprinosa po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima tretiraju se kao primanja iz drugih samostalnih djelatnosti, na koja se plaćaju „mali“ doprinosi ( 4% za osnovno zdravstveno osiguranje i 6% na penzijsko-invalidsko osiguranje).
Obračunate i plaćene doprinose i porez na dohodak isplatilac je dužan prijaviti Poreznoj upravi Federacije BiH na Obrascu ASD-1032.
Ne smijemo zaboraviti na Odluku o visini doprinosa za PIO koja utvrđuje obavezu plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u mjesečnom iznosu od 60,00 KM za lica osigurana u određenim okolnostima. Plaćanje ovog doprinosa povlači i obavezu prijave istog putem obrasca JS3320, što je odnedavno moguće izvršiti elektronski putem NPIS-a.
O poreznom tretmanu, pravilima kao i najavljenim izmjenama zakona o doprinosima vezano za privremene i povremene poslove moglo bi se mnogo pisati.
Ovaj tekst završavamo s naglaskom na najvažnije odredbe koje su ključne za ovu temu, do novih izmjena koje će dodatno oblikovati radno zakonodavstvo:
- JS3120 – Prijave/Odjava lica osiguranih u određenim okolnostima
- 10% porez na dohodak
- 4% za osnovno zdravstveno osiguranje
- 6% na penzijsko-invalidsko osiguranje
- Obrazac ASD-1032 – Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti
- Odluka o visini doprinosa za PIO za lica osigurana u određenim okolnostima – 60 KM
- Obrazac JS3320 – Prijava uplaćenih doprinosa za lica osigurana po drugim osnovama
