Jeste li se ikada pitali zašto neki ljudi lakše napreduju u karijeri?
Kako je moguće da pojedini povišice dobiju i kada je jasno da nisu najbolji kandidati za tu poziciju?!
Svi analiziramo druge, uspoređujemo se da bismo shvatili kakve su nam šanse za napredovanje.
Znate li kako procijeniti jeste li dobri za određeni posao?
Počeci razvoja karijere izgledaju uglavnom slično kod svakog čovjeka.
U početku ulažemo u formalno obrazovanje, zatim iskustvo stičemo kroz praksu, na treninzima i radionicama razvijamo pojedinačne vještine, nakon toga neformalnom edukacijom nastojimo steći znanja koja nam nedostaju.
U ovom procesu često i sami osjetimo vlastiti veliki napredak na svim poljima. Problem nastaje kada želimo da ovaj napredak prati i razvoj karijere, razvoj prilika za bolje poslove i veće izazove, bolje zarade (ili plate).
Posebnu frustraciju izaziva kada vidimo da oni koji su (na prvi pogled) manje sposobni od nas dobijaju unapređenja, povišice, skupe edukacije i treninge.
Zašto neki ljudi lakše ostvaruju ciljeve u karijeri?
Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan i to je sve što je u ovoj situaciji jednostavno.
Ciljeve lakše ostvaruju ljudi koji imaju bolje kompetencije.
Prema riječima vodećeg svjetskog psihologa, autora knjige Emocionalna inteligencija, Daniela Golemana postoje dva nivoa kompetencija.
Prvi nivo su kompetencije koje su potrebne da bi ljudi obavljali posao.
“To su vještine potrebne za obavljanje zadataka na radnom mjestu. Druga vrsta kompetencija su sposobnosti koje ‘zvijezde kompanije’ razlikuje od prosječnih, a to su težnja za poboljšavanjem sebe i vještina uvjeravanja.”
Prvi nivo kompetencija ili profesionalne kompetencije moramo pokazati na intervjuima za posao, a pomoću njih obavljamo poslove u nekoj kompaniji. Dovoljne su za pokazivanje početnčkih sposobnosti zaposlenika, ali nam neće biti od pomoći kada u karijeri želimo više od sjedenja u uredu od 8 do 4.
Da bismo zadržali posao, ostvarili napredovanje ili dobili povišicu, potrebne su nam opće kompetencije ili drugi nivo.
Kompetencije zaposlenih najočitije su u situacijama kada trebate reagovati na isti problem, ali u drukčijim okolnostima. U kriznim situacijama, kompetentni zaposlenici reagiraju na isti način koji se već u ranijim situacijama pokazao uspješnim. Donosi se odluka o daljnjem poslovanju koja na prvi trenutak izgleda manje logično od drugih rješenja, ali za takve postupke menadžeri sa visoko razvijenim kompetencijama imaju jake razloge.
Zaposleni sa razvijenim poslovnim i općim kompetencijama sposobni su protumačiti okolnosti i situaciju u kojoj se nalaze, a nakon toga ponuditi najbolje moguće rješenje u toj situaciji.
Bez obzira na obrazovanje, kompetencije osobe rastu kroz iskustvo i opseg pojedinca kako bi naučili i prilagodili se.
Kako biti uspješniji?
Sami rijetko možete postići uspjeh!
Timski rad i organizacijska kultura pretstavljaju značajan dio uspjeha svakog čovjeka koji gradi karijeru.
Pitate se zašto je i dalje tako u vrijeme kada sve veći broj ljudi teži freelance karijeri ili želi biti solopreduzetnik?
Karijera u dobroj kompaniji će vam dati nešto što ne možete dobiti na drugim mjestima. Sistem rada, procesi u kompaniji i u izvršavanju poslova, timski rad i uloga kompanijske kulture u razvoju zaposlenih izuzetno je važna stepenica u razvoju karijere.
U kompanijama koje ostvaruju izvrsnost u poslovanju i konstantno unapređuju poslovanje, postoji i politika razvoja kompetencija uposlenih.
Braća Dreyfus u svom su istraživanju ponudili pet faza kroz koje prolazimo tijekom osposobljavanja za rad.
- Pripravnik: ponašanje temeljeno na pravilima, jako ograničeno i nefleksibilno
- Iskusni početnik: sagledavanje situacije po elementima uz jednaku važnost svakog elementa posebno
- Kompetentan: pojedine akcije imaju vezu sa ciljevima posla, faza akumuliranja informacija
- Vješt: sagledava situaciju u cjelini, u stanju odrediti prioritete
- Stručnjak: ima intuitivno razumijevanje situacije, ima „viziju šta je moguće učiniti”, koristi analitički pristup u potpuno novim situacijama,
Profesionalni razvoj kroz ove faze podrazumijeva permanentne edukacije, praćenje tehnologija i trendova struke, razvoj komunikacijskih vještina… Što su edukacije temeljitije i više se usvajaju i primjenjuju, to je napredak brži. Ovdje postoji i jedna tajna uspješnosti, a to je sistematizacija znanja!
Učenje bez cilja je bolje od neučenja, ali ne donosi brze rezultate jer nema svoju svrhu. Učenje sa planom da dostignete određenu razinu stručnosti, ostvarite ciljeve i sve to uz iskusnog mentora je najbolji način razvoja kompetencija kod zaposlenih.
Mi u Računovodstvenoj agenciji Capitalia imamo dokument koji zovemo RU (radna uspješnost).
Svaki uposleni ima svoj dnevnik zacrtanih ciljeva za tu poslovnu godinu. Kroz zabilježene aktivnosti prati se razvoj uposlenog kroz kvartale. Na kraju godine radi se zvanična analiza napretka uposlenih.
Razvoj kompetencija je cjeloživotni proces.
Zahtijeva posebnu okolinu, gdje su pravila potrebna kako bi se lakše usvajala znanja i mjerilo napredovanje svakog uposlenog.
Politika razvoja kompetencija uposlenih jedan je od važnijih dokumenata koji su organizacijama potrebni jer promjenjiva tržišta i izazovi koji se pred kompanije stavljaju, mogu se uspješno savladati samo uz dobar tim koji čine ljudi sposobni za preuzimanje inicijativa.
