Pravna lica i poduzetnici sponzorišu, doniraju razna udruženja, ustanove, javne događaje, klubove, škole, druga pravna i fizička lica.
U praksi se donacije i sponzorstva često poistovjećuju, no razlika postoji i to ne samo u njihovom značenju, već i u poreskom tretmanu kod primaoca i davaoca istih.
Šta je donacija, a šta sponzorstvo
Donacija je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protuusluge. Nerjetko se dešava da donator postavi određene uslove za pravdanje utrošenosti doniranih sredstava, u smislu njihove opravdanosti doniranja.
Na drugoj strani imamo pojam sponzorstvo koji se odnosi na davanje za koje postoji protuusluga reklame. U tom slučaju sponzor daje novac, usluge ili robu, dok primatelj zauzvrat dobivenih sredstava reklamira isticanjem imena i znakova sponzora na reklamnim panoima, web stranici, svojim proizvodima, događajima i sl.
Davaoci donacije ili davaoci sponzorstva su najčešće pravna lica:
- javna preduzeća,
- privredna društva,
- samostalni poduzetnici.
Primaoci donacije ili primaoci sponzorstva su najčešće udruženja građana, fizička lica.
Mora li se sklapati ugovor za donacije i sponzorstva?
Za donaciju nije nužno sklopiti ugovor već mora postojati Odluka o donaciji kod samog davatelja donacije. U tom dokumentu će se nalaziti informacije:
- ko će biti doniran,
- u kom obliku,
- kojem iznosu,
- kojom svrhom.
Kada govorimo o sponzorisanju, potrebno je sklopiti Ugovor o sponzorstvu, jer u sponzorisanju postoji protuusluga reklame. Ukoliko se daje u novcu sponzor nema obaveze da izda račun i da obračuna PDV. Ukoliko se sponzorstvo vrši kroz usluge/robu, tada je sponzor dužan izdati račun i zaračunati PDV.
Upravo iz prirode ova dva različita pojma postoji i njhova razlika u poreznom tretmanu po osnovu donacije i sponzorstva. Prva razlika se ogleda u tretmanu kod davaoca i primaoca same donacije, sponzorstva, kroz propise poreza na dobit i dohodak, poreza na dodanu vrijednost i fiskalizacije.
Sponzorstva i donacije i propisi za porez na dobit i na dohodak
Davaoci donacije, pravna lica, odnosno po odluci vlasnika privrednog društva ili vlasnika samostalne djelatnosti/obrtnika određuju kome, kojom svrhom, kojim oblikom i u kojem iznosu će biti izvršena donacija.
Važno je naglasti vezu donacije i porezne dopustivosti takvog rashoda. Pravna lica koja obavljaju registrovanu djelatnost, kao takvi su i obveznici poreza na dobit i mogu kao porezno dopustive rashode koji im umanjuju osnovicu poreza na dobit uključiti rashode po osnovu date donacije, kao i sponzorstva. Dodatno, za sponzorstvo je ključno da se sklopi ugovor o sponzorstvu, a za donaciju da se donese jednostrana odluka davaoca o donaciji.
Prema Zakonu o porezu na dobit u FBiH, rashodi po osnovu donacija ili sponzorstva, koje se daju pravnim osobama koje nisu obveznici poreza na dobit, priznaju se kao porezno dopustiv rashod do visine 3% ukupnog prihoda u razdoblju za koje se utvrđuje porez na dobit.
Za fizička lica – obrtnike, samostalne poduzetnike, a prema propisima o porezu na dohodak u FBiH, rashodi po osnovu sponzorstva koji proizlaze iz ugovora o sponzorstvu priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 1% ukupnog prihoda u poreznom periodu. Također, porezno dopustiv rashod po osnovu datih donacija iznosi do 0,5% prihoda ostvarenog u dotičnoj godini (bilo da se donacija daje u robi, predmetima ili novcu). Jedini slučaj kada se donacija priznaje u cijelosti je ukoliko se daje prema odlukama nadležnih ministarstava o sprovođenju i fnansiranju posebnih programa i akcija.
| Sponzorstva | Donacije | ||
| Privredna društva | do visine 3% ukupnog prihoda | do visine 3% ukupnog prihoda | |
| Samostalne djelatnosti | do visine 1% prihoda | do visine 0,5% prihoda |
Tabela 1[1]
Međutim ako se radi o povezanim pravnim licima, tada doniranje ili sponzorisanje povezanog lica ne predstavlja porezno dopustiv rashod, tj., takva davanja u cjelosti uvećavaju osnovicu poreza na dobit u poreznom bilansu davaoca.
Doniranje individualnih sportaša sa aspekta poreza na dobit
Još jedna bitna činjenica jeste, ukoliko se radi o doniranju individualnih sportaša, sa aspekta propisa poreza na dobit porezno priznat rashod kod davaoca donacije bi bio u slučaju da individualni sportista nema nikakvih primanja po osnovu svog angažmana. Ukoliko sportista ima prihode od svog angažmana, doniranje jeste moguće, no u tom slučaju davatelj donacije u cjelosti ima porezno nepriznat rashod po osnovu doniranja.
U slučaju da obrtnik daje donaciju individualnom sportisti, to bi značilo da se u poslovnim knjigama obrtnika to iskazuje kao porezno nepriznat rashod. U oba slučaja, privrednog društva i samostalnog obrtnika, davalac donacije fizičkom licu je dužan obračunati i uplatiti porez na dohodak. Ukoliko se radi o doniranju u dobrima ili uslugama, tada davaoci nemaju obaveze poreza na dohodak.
Primaoci sponzorstva ili donacije mogu biti druga pravna lica, fizička lica, udruženja. Prema propisima o porezu na dobit i porezu na dohodak primaoci donacije ukoliko su organizacije za obavljanje neprofithih djelatnosti, samim time nisu obveznici poreza na dobit. Upravo te organizacije ako se finansiraju prihodima iz budžeta, javnih fondova, sponzorstva i doniranja, članarina, naknada i tada nemaju osnova za oporezivanjem tih prihoda porezom na dobit. Međutim ukoliko prihode ostvaruju po drugim osnovama, tada ti prihodi podliježu plaćanju poreza na dobit.
To znači da primaoci donacije koja je bezuslovna ili sponzorstva koje ima protuuslugu reklame, u novcu, uslugama ili robi dok god je potkrijepljeno odgovarajućom dokumentacijom, kod udruženja koji su primaoci, na takve prihode ne plaćaju porez na dobit.
Donacije i sponzorstva i propisi za PDV i fiskalizaciju
Davaoci sponzorstva ili donacije u novcu nemaju PDV obaveza.
No, prilikom doniranja, kada se radi o isporuci roba ili pružanjem usluga, odnosno sponzorisanja, radilo se o vlastitim proizvodima ili o proizvodima i uslugama koje su nabavili na tržištu, ukoliko je davatelj obveznik PDV-a, takva isporuka dobara i usluga je oporeziva PDV-om. To znači, ako privredno društvo donira ili sponzoriše dobrima koje je nabavio sa ciljem prodaje, odnosno ako se radi o vlastitim proizvodima ili uslugama, tada je potrebno obračunati izlazni PDV na svoj teret tj., obračunati na osnovicu koju čini nabavna vrijednost ili cijena koštanja dobra i time načiniti internu PDV fakturu. Naravno, treba napomenuti da ako na robu koja se donira prethodno nije odbijen ulazni porez, jer ju je preduzeće i nabavilo sa ciljem da je donira, onda ne treba obračunavati izlazni PDV.
Kada se radi o doniranju ili sponzorisanju prema povezanom licu tada osnovicu čini tržišna vrijednost dobara, i treba zaračunati izlazni PDV internom PDV fakturom na svoj teret, koja kao takva treba da ima sve elemente kao i porezna faktura koja se izdaje u slučaju prodaje dobara i usluga.
Sa aspekta poreza na dodanu vrijednost primalac donacije (bez obzira da li se radi o donaciji u novcu ili u dobrima i uslugama) nema nikakvih obaveza sa aspekta propisa o PDV-u. Ako se radi o sponzorisanju onda se vrši protuusluga reklame koja predstavlja promet prema Zakonu o PDV-u. To znači, da ako je primalac PDV obveznik dužan je za primljeni iznos sponzorstva izdati i PDV fakturu sa obračunatim izlaznim PDV-om, odnosno od ukupnog primljenog iznosa „izbiti“ PDV, preračunatom stopom. Sponzor također ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a po toj ulaznoj fakturi koju će dobiti od korisnika sponzorisanja, jer se radi o poslovnoj namjeni. Nadalje, udruženja i drugi neproftni subjekti ne smatraju se obveznicima fskalizacije ukoliko se radi o naplati članarina. Svaki drugi vid prometa, koji podrazumjeva pružanje bilo kakvih usluga, neophodno je evidentirati putem fiskalnih uređaja. Prema tome, sponzorstvo predstavlja promet usluga koje udruženje kao takvo, iako nije profitno orijentisano kao pravno lice, mora izdati fiskalni račun.
Oba pojma predstavljaju davaocima istih porezno dopustive rashode koji će im u konačnici u određenoj mjeri umanjiti poreznu osnovicu za porez na njihovu dobit. Osim toga primaocima donacija, apsolutno ne postoje nikakve porezne obaveze za primanje donacije u novcu.
Donacije javnih preduzeća
Javna preduzeća donacije mogu dati samo iz dobiti i to za socijalne, kulturne, humanitarne i sportske svrhe. Ukoliko je javno preduzeće solventno, tada se mogu dati donacije i ukoliko se svi članovi Upravnog odbora slože sa prijedlogom za istu. Potrebno je napraviti i Odluku sa jasno navedenim iznosom donacije i obrazloženjem prijedloga za davanje donacije. Solventnost preduzeća potvrđuje nezavisni revizor. Ukoliko je javno preduzeće u vlasništvu nekog organa vlasti, onda taj organ vlasti mora odobriti odluku Upravnog odbora. [i]
________________________________________________________________________________________________
[1] A. Helić (2016), „Donacije vs. Sponzorstva sportskim klubovima“, Porezni savjetnik, Revicon, 121 (broj 5), pp. 27.
[i] Izvori:
- ”Službene novine Federacije BiH”, broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13., Zakon o porezu na dohodak – prečišćena neslužbena verzija teksta
- ”Službene novoine Federacije BiH”, broj: 15/16., Zakon o porezu na dobit
- Helić (2016), ”Donacije vs. Sponzorstva sportskim klubovima”, Porezni savjetnik, Revicon, 121 (broj 5), pp. 26 – 29.
- Revicon , (2016) ,Obrti i druge samostalne djelatnosti – osnivanje, poslovanje, evidencije i prijave, pp. 82 – 86
