U skladu sa Zakonom o radu FBiH postoji mogućnost za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa koje je nepoznanica kako poslodavcima, tako i licima koja traže prvo radno iskustvo. Pojam „stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“ uveden je donošenjem novog Zakona o radu FBiH (Sl. Novine FBiH, broj 26/16), kojim je zamijenjem ranije korišteni termin „volonter“.
Stručno osposobljavanje možemo definisati kao podršku i stvaranje uslova za sticanje novih stručnih i tehnoloških znanja u okviru struke.
Pitanja na koja ćemo dati odgovor u ovom tekstu:
- Šta je to stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i koliko može trajati?
- Koje su obaveze poslodavca?
- Koje su obaveze lica koje se stručno osposobljava?
- Da li postoji naknada za lice koje se osposobljava?
- Da li lice ima pravo na godišnji odmor, topli obrok i naknadu za prevoz?
Šta je to stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i koliko može trajati?
Prema Zakonu o radu FBiH (Sl. novine FBiH 26/16) i članu 34., ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
Zakonom o radu je propisano da se stručno osposobljavanje računa u pripravnički rad, te prema tome osposobljavanje može trajati najduže 12 mjeseci.
Koje su obaveze poslodavca, a koje su obaveze lica koje se stručno osposobljava?
Da bi stručno osposobljavanje bilo u okvirima zakona, poslodavac i lice koje se osposobljava potrebno je da potpišu ugovor o stručnom osposobljavanju u kojem će regulisati:
- koje će poslove obavljati lice,
- na koji način,
- pod čijim mentorstvom,
- u kojim prostorijama,
- koji vremenski period i sl.
Kopiju potpisanog ugovora, poslodavac, odnosno lice koje se osposobljava dužni su da u roku 8 dana dostave nadležnoj službi za zapošljavanje radi evidencije i nadzora.
Na ovaj način se ne zasniva radni odnos, te lice na osposobljavanju nema status radnika.
Kada govorimo o ostalim pravima lica koje je na stručnom osposobljavanju, lice ima pravo na zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima za nezaposlena lica. Kada se radi o osiguranju za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja na radu, poslodavac postupa u skladu sa Odlukom o visini doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u određenim okolnostima (Sl. novine FBiH 26/14) koja propisuje obavezu uplate 30 KM na mjesečnom nivou.
Poslodavac nema obavezu prijave lica kroz JS 3100 obrazac Poreznoj upravi jer se ne zasniva radni odnos, već po osnovu osiguranja za lica u određenim okolnostima obavezan je istog prijaviti putem obrasca JS 3120.
Da li postoji naknada za lice koje se osposobljava?
Ovakav vid angažmana ne obuhvaća novčanu naknadu za lice koje se osposobljava, međutim poslodavac i lice koje se osposobljava se dogovaraju da li će postojati naknada i koliko će ona iznositi.
Ukoliko postoji novčana naknada tada poslodavac ima obavezu obračuna poreza na dohodak 10% i „male doprinose“ (4% za zdravstveno osiguranje i 6% za penziono i invalidsko osiguranje).
Prema Zakonu o porezu na dohodak zbog isplate naknade (dohotka) licu na osposobljavaju, potrebno je obračunati posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, te vodnu naknadu (obje naknade po 0,5%). Navedeni obračun se prijavljuje Poreznoj upravi putem obrasca ASD 1032.
Ukoliko se lice angažuje bez naknade, tada se plaća samo ranije spomenutih 30 KM za PIO.
Potrebno je napomenuti, ukoliko se bude isplaćivala naknada licu na stručnom osposobljavanju taj iznos mjesečno ne bi trebao preći 25% prosječne plaće u FBiH. Članom 3. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Sl. novine FBiH”, br. 41/01 i 22/05) propisano je da će se lica koja ostvaruju prihod po bilo kom osnovu smatrati nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U suprotnom, smatraće se da osoba nije nezaposlena i biće uklonjena sa evidencije nezaposlenih osoba, čime gubi pravo na zdravstveno osiguranje koje je ostvarivalo po tom osnovu.
Da li lice ima pravo na godišnji odmor, topli obrok i naknadu za prevoz?
Ostale napomene za lice koje se stručno osposobljava jesu da ima pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna dana i sedmični odmor. Prema Zakonu o radu FBiH nije predviđeno da postoji godišnji odmor, jer lice koje se osposobljava nema status radnika, a godišnji odmor je pravo radnika.
Iako naknade poput toplog obroka, te naknada za prevoz nisu predviđene za lica koja se osposobljavaju postojala je iznimka kroz Stav FMF iz 2009. koji je bio usklađen sa Pravilnikom o porezu na dohodak 67/08, 4/10, 86/10 i koji je propisivao mogućnost isplate ovih naknada volonterima i drugim sličnim situacijama. Ipak, prema Pravilniku o primjeni poreza na dohodak koji je sada na snazi spomenute naknade bi bile neoporezive samo ako bi se isplaćivale zaposlenima u radnom odnosu.
Ukoliko imate nedoumica da li ćete licu koje je na stručnom osposobljavanju isplatiti topli obrok i naknadu za prevoz, predlažemo da se obratite Federalnom ministarstvu finansija sa upitom o ovoj problematici kako bi se dobio pravovremeni odgovor o načinu postupanja u ovoj situaciji.
U nastavku možete pronaći urnek ugovora o stručnom osposobljavanju, a navedene potrebne obrasce u tekstu možete pronaći na linku: http://www.pufbih.ba/v1/obrasci.
URNEK – Ugovor o stručnom osposobljavanju (bez zasnivanja radnog odnosa)
U slučaju da imate nedoumica i dodatnih pitanja ili vam je potrebna naša pomoć i porezni savjet, slobodno nas kontaktirajte na e-mail: info@capitalia.ba .
