Jednom davno Oliver Wendell Holmes je rekao: „Volim plaćati porez jer njime kupujem civilizaciju.“
Ovo bi bio jedan od najjačih argumenata koji možemo istaknuti za plaćanje poreza.
Šta je porez i zašto ga plaćamo?
Porez možemo definirati kao financijsku naplatu ili drugu nametnutu obavezu koju svaki pojedinac ili pravni subjekt mora plaćati državi.
Postoje direktni i indirektni porezi.
U indirektne poreze spadaju:
- porez na dodanu vrijednost (PDV),
- porez na alkohol i cigarete,
- carine…
Direktni porezi dijele se na:
- poreze na dobit poduzeća,
- porez na imovinu
- porez na dohodak.
Visina poreza na dohodak koji ćete platiti ovisi od zemlje do zemlje. U tabeli ispod možete vidjeti stopu oporezivanja u pojedinim zemljama svijeta, a varira od „blagih“ 8% u Irskoj do čak 55% u Belgiji. Stopa poreza na dohodak u Bosni i Hercegovini iznosi 10%.
|
Usporedba plaćanja poreza na dohodak obitelji po zemljama | ||||||
| Država | Neoženjeni bez djece | Oženjeni dvoje djece | Država | Neoženjeni bez djece | Oženjeni dvoje djece | |
| Australija | 28.3% | 16.0% | Koreja | 17.3% | 16.2% | |
| Austrija | 47.4% | 35.5% | Luksembourg | 35.3% | 12.2% | |
| Belgija | 55.4% | 40.3% | Meksiko | 18.2% | 18.2% | |
| Kanada | 31.6% | 21.5% | Nizozemska | 38.6% | 29.1% | |
| Češka | 43.8% | 27.1% | Novi Zeland | 20.5% | 14.5% | |
| Danska | 41.4% | 29.6% | Norveška | 37.3% | 29.6% | |
| Finska | 44.6% | 38.4% | Poljska | 43.6% | 42.1% | |
| Francuska | 50.1% | 41.7% | Portugal | 36.2% | 26.6% | |
| Njemačka | 51.8% | 35.7% | Slovačka | 38.3% | 23.2% | |
| Grčka | 38.8% | 39.2% | Španjolska | 39.0% | 33.4% | |
| Mađarska | 50.5% | 39.9% | Švedska | 47.9% | 42.4% | |
| Island | 29.0% | 11.0% | Švicarska | 29.5% | 18.6% | |
| Irska | 25.7% | 8.1% | Turska | 42.7% | 42.7% | |
| Italija | 45.4% | 35.2% | Velika Britanija | 33.5% | 27.1% | |
| Japan | 27.7% | 24.9% | SAD | 29.1% | 11.9% | |
| Source: OECD, 2005 data [1]
https://sh.wikipedia.org/wiki/Porez |
Financijska nepismenost velikog broja građana, ne samo naše zemlje, već i građana drugih zemalja, dovode do zablude i iskrivljene percepcije o tome tko su porezni obveznici i kome oni svoj novac daju.
Ako ste zaposleni vi se možete smatrati poreznim obveznikom jer neto iznos plaće koju dobijete nije sve što ste vi zaradili i pogotovo nije sve što je vaš poslodavac morao izdvojiti za vas. Naime, postoji i onaj bruto iznos vaše plaće od kojeg dobar dio ide u državnu kasu, a on predstavlja vaše zdravstveno, mirovinsko osiguranje, funkcioniranje javnih institucija…
Zašto ja plaćam porez?
Sigurna sam da će sada mnogi od vas pomisliti zašto ja plaćam usluge koje mi ne trebaju i vjerojatno mi nikada neće ni trebati?!
Odgovor je vrlo jednostavan: na neke usluge država ima monopol i pomoću njih nastoji uticati na ponašanje u društvu, a financira ih pomoću poreza. Pored toga, ako bismo živjeli u slobodnom društvu koje ne plaća porez, nego samo one usluge koje nam trebaju za većinu građana te usluge javnih institucija bile bi preskupe.
Ako bismo plaćali samo ono što nam sada treba mnoge državne institucije, projekti od javnog značaja ne bi mogli normalno funkcionirati. Zato su sredstva poreznih obveznika potrebna i u onom trenutku kada se određena usluga ne koristi.
Plaćanje poreza, koliko god djelovalo omraženo, ne mora imati negativnu konotaciju u društvu ako institucije države pokazuju pozitivne rezultate koji su nastali izravno zbog plaćanja poreza. Primjer takve države je Švedska, koja ima jako visoku stopu poreza na dohodak od oko 48%, ali je Skatteverket – Švedska porezna agencija, prema istraživanju iz 2015. godine, treća najpopularnija državna institucija među građanima.
Objašnjenje njihove agencije za ovakvu reputaciju glasi: „Ne morate voljeti poreze, ali većina ljudi vidi da se oni raspoređuju pravedno.“ Država novac koji uzima kroz porez ponovno vraća građanima da bi njihov život učinila boljim i kvalitetnijim i to potpuno transparentno komunicira u javnosti, a javnost zna da su ti novci itekako dobro uloženi.
Ne morate voljeti poreze, ali većina ljudi vidi da se oni raspoređuju pravedno.
Kako se troše novci poreznih obveznika?
Besplatno obrazovanje, besplatno zdravstvo, javni vrtići i škole, državne institucije i službenici i projekti od javnog značaja samo su neki od sektora koji troše novce poreznih obveznika. Franklin Roosevelt objasnio je da su porezi naša dužnost kojom plaćamo privilegije života u organiziranom društvu. Ako u obzir uzmemo visinu poreza koji plaćamo mi u BiH i sve pozitivne strane plaćanja poreza, možda bismo umjesto visine poreza koji plaćamo mogli mijenjati svoju percepciju i znanje o tome što bismo mogli učiniti s tim novcima i kako se mi možemo zalagati da se taj novac troši (možda) bolje i (možda) pravednije.
Računovodstvena agencija CAPITALIA nudi mogućnost savjetovanja i edukacije u oblasti poreza i porezne politike i može pomoći kompanijama i pojedincima na ovom polju.
